Skraćivanje radnog vremena i rad od kuće
Piše: Iva Babić, odvjetnica, Petrić & Kajić odvjetničko društvo d.o.o.
Veliki broj poduzetnika ostao je zatečen prošlogodišnjim zbivanjima koja su bila uzrokovana globalnom pandemijom virusa COVID-19 te se izazovna poduzetnička situacija za veliki broj djelatnosti produžila i na ovu godinu. Međutim, poduzetnici su po svojoj samoj definiciji i prirodi snalažljivi, prilagodljivi i spremni na kompromise kako bi održali te ojačali svoje poslovanje.
Mjere koje su od strane Vlade RH bile ponuđene poduzetnicima bile su u velikoj mjeri kritizirane od strane poduzetnika te su za pojedine djelatnosti imale svoju svrhu u tijeku 2020. godine, no za većinu djelatnosti nisu bile dostupne u dužem periodu te su se poduzetnici uglavnom snalazili, kao i inače, samostalno.
Poduzetnici koji zapošljavaju radnike bili su suočeni s potencijalnim prestankom poslovanja te su mnogi bili prisiljeni prilagoditi svoje poslovanje novim okolnostima, bilo s ciljem smanjenja troškova, bilo s ciljem održanja poslovanja ili pak samo zbog prilagodbe “novom normalnom”.
Jedan od načina prilagodbe novim okolnostima za poduzetnike koji zapošljavaju radnike može biti prilagodba postojećih ugovora o radu promjenama uslijed izvanrednih okolnosti koje su nastupile i čije posljedice se još uvijek u većoj ili manjoj mjeri osjećaju.
Tako je sukladno ovlaštenjima iz Zakona o radu moguće promijeniti raspored radnog vremena, uvesti nejednaki raspored radnog vremena ili radno vrijeme radnika preraspodijeliti. Isto tako, moguće je skraćivanje radnog vremena odnosno određivanje rada u nepunom umjesto u dosadašnjem punom radnom vremenu te određivanje smjenskog rada.
Skraćivanje radnog vremena
U smislu odredaba Zakona o radu, skraćeno radno vrijeme je termin koji se koristi za slučaj obavljanja poslova na kojima, uz primjenu mjera zaštite zdravlja i sigurnosti na radu, nije moguće zaštititi radnika od štetnih utjecaja, te se iz tog razloga radno vrijeme skraćuje razmjerno štetnom utjecaju uvjeta rada na zdravlje i radnu sposobnost radnika. Međutim, kod skraćenog radnog vremena u smislu čl. 64. Zakona o radu ne smije se raditi razlika u odnosu na radnike koji rade u punom radnom vremenu pri ostvarivanju prava na plaću i drugih prava iz radnog odnosa.
Dakle, pojam tzv. skraćivanja radnog vremena / radnog tjedna nije istoznačan pojmu skraćenog radnog vremena u smislu Zakona o radu već bi tzv. skraćeno radno vrijeme / skraćeni radni tjedan bio odgovarajući radu u nepunom radnom vremenu u smislu Zakona o radu s obzirom na to da se razmjerno skraćivanju radnog vremena smanjuje i plaća radnika.
Skraćivanje radnog vremena se najviše veže uz Njemačku i njihov model tzv. Kurzarbeit. Naime, Njemačka je još 2008. godine uvela model skraćenog radnog vremena te se iz današnje perspektive smatra da je taj model sačuvao brojna radna mjesta u vrijeme zadnje velike svjetske krize.
U Hrvatskoj je kraće vrijeme bio na snazi Zakon o potporama za očuvanje radnih mjesta, međutim je isti ukinut početkom 2017. godine. Primjenom skraćenog radnog vremena, radnici će tada raditi u nepunom radnom vremenu s obzirom na to da je nepuno radno vrijeme svako vrijeme koje je kraće od punog radnog vremena u trajanju od 40 sati tjedno.
U tom slučaju bit će potrebno i da poslodavac i radnik zaključe pisani aneks ugovora o radu s obzirom na to da se mijenjaju osnovni uvjeti prvotnog ugovora o radu, odnosno radno vrijeme te posljedično tome i plaća radnika. S obzirom na dvostrani karakter ugovora o radu, i poslodavac i radnik će morati suglasno ugovoriti smanjenje broja radnih sati odnosno rad u nepunom radnom vremenu.
Bitno je napomenuti kako je Zakonom o radu propisano da se ne samo plaća, već i druga materijalna prava radnika (jubilarna nagrada, regres, nagrada za božićne blagdane i slično) utvrđuju i isplaćuju razmjerno ugovorenom radnom vremenu, osim ako kolektivnim ugovorom, pravilnikom o radu ili ugovorom o radu nije drukčije uređeno.
U svakom slučaju, važno je bilo kakve promjene ugovora o radu u smislu promjena u rasporedu radnog vremena, skraćivanja radnog vremena ili promjene rada s punog na nepuno radno vrijeme regulirati pisanim aneksom ugovora o radu koji će zaključiti sporazumno poduzetnik kao poslodavac s jedne strane i radnik s druge strane.
Rad od kuće
Veliki broj poduzetnika, pogotovo malih i mikro poduzetnika, rad ionako redovito obavlja od kuće ali značajan broj poduzetnika koji imaju zaposlene radnike rad obavlja u poslovnom prostoru koji je u vlasništvu poduzetnika ili pak češće u zakupu ili na korištenju poduzetnika. S obzirom na to da poslovni prostor sam po sebi podrazumijeva izvjesne mjesečne troškove, mnogi poduzetnici su i nakon prestanka lockdown-a nastavili s radom od kuće, i to ne samo poduzetnici koji su jedini zaposlenici svojih društava ili obrtnici, već i poduzetnici sa zaposlenim radnicima.
Rad od kuće u redovnim okolnostima predstavlja rad na izdvojenom mjestu rada sukladno čl. 17. Zakona o radu. U slučaju ugovaranja rada od kuće odnosno rada na izdvojenom mjestu rada, dakle mjestu različitom od sjedišta ili poslovnog prostora poslodavca, Zakon o radu predviđa obvezni sadržaj takvih ugovora o radu.
Naime, s obzirom na to da je riječ o specifičnoj situaciji u kojoj radnik rad obavlja izvan prostora poslodavca, bit će potrebno u takav ugovor o radu ili aneks ugovora o radu uključiti i dodatne odredbe koje se tiču radnog vremena, opreme za obavljanje posla, upotrebe vlastite opreme radnika i naknadi troškova u vezi s time, naknade drugih troškova radniku te načinu osposobljavanja i stručnog usavršavanja radnika.
Iako je riječ o radu od kuće, poduzetnik će kao poslodavac morati voditi računa o organizaciji posla i sigurnosti radnika, radnom vremenu i odmorima radnika. S druge strane, radnik je svakako dužan za vrijeme obavljanja rada od kuće posao i zadatke koje dobiva po nalogu poslodavca obavljati s dužnom pažnjom. U slučaju da je određen rad od kuće radnik ima pravo na svoju redovnu plaću s obzirom na to da je jedino što se promijenilo mjesto obavljanja rada.
Prethodno pandemiji, za većinu trgovačkih društava i poduzetnika koji imaju zaposlene radnike rad od kuće je bio rijetkost te su tako uglavnom radila trgovačka društva iz područja IT-a, i to tako da su uglavnom kombinirali rad u prostoru poslodavca i rad od kuće odnosno rad na izdvojenom mjestu rada.
Danas je rad od kuće ili rad na izdvojenom mjestu rada postao uobičajena pojava za veliki broj djelatnosti, od velikih korporacija i banaka pa do malih, srednjih i mikro poduzetnika koji zapošljavaju radnike. Nove okolnosti i poslovno okruženje koje se intenzivno mijenja će svakako zahtijevati i daljnje prilagodbe od strane poduzetnika koje bi trebale biti popraćene i odgovarajućim aktivnostima zakonodavca.
Foto:Vlada Karpovich, Pexels