Dunja Bonacci Skenderović – nasilje nad ženama je i danas tabu tema u Hrvatskoj

 

Razgovor s Dunjom je bio jedan “drugačiji” razgovor jer je i tema “izvan okvira”. Nasilje nad ženama u Hrvatskoj je kaže i dalje tabu tema o kojoj se nerado govori. Mi smo ipak razgovarale i donosimo vam ovaj intervju.

Razgovarala:Ivana Radić

Dunja, čime se točno baviš i kako bi opisala svoj posao?

Ja sam konzultantica. Bavim se ocjenjivanjem projektnih prijedloga, pružanjem tehničke pomoći, savjetovanjem vezano uz problematiku suzbijanja nasilja protiv žena i trgovanja ženama. Također sam napravila program vezan uz uspostavu mehanizma prevencije seksualnog uznemiravanja na radnom mjestu.

Jesi li zadovoljna stanjem i položajem žena u Hrvatskoj?

Nisam, žene su još uvijek u neravnopravnom položaju. Rade mnogo više neplaćenog rada – tu prvenstveno mislim na rad vezan uz domaćinstva i obitelji nego muškarci, teže dolaze na vodeće pozicije u firmama. Još uvijek kod nas postoji podjela na muške i ženske poslove, na muška i ženska zanimanja. Osim toga u poslovnom sektoru su tu još uvijek stakleni stropovi. Također nasilje nad ženama je tema koja se u Hrvatskoj, a i u regiji nerado otvara. Tema koja je još uvijek veliki tabu, a nasilje protiv žena šteti čitavoj zajednici.

 

Kako možemo pomoći ženama da se izbore za svoje mjesto?

Osnaživanje, edukacija od malih nogu i to konstantno. Poznato je da su djevojčice jednako dobre u mnogim stvarima kao i dječaci, međutim negdje po putu stalno slušamo kako nešto je ili nije za nas, dodatno nam se nameću e slike o našem izgledu, ponašanju, edukaciji, budućnosti. Zbog toga, a kako bismo pokušale zadovoljiti tu nerealno sliku, nerijetko odustajemo od vlastitih ambicija, stavimo neke druge stvari na prvo mjesto i postajemo nesretne. Uz to je važna  podrška okoline i ljudi koja bi nam trebali pomoći u toj borbi za naše mjesto.

 

Što misliš da bi trebalo poduzeti da se žene aktivnije uključe u sve sfere života u Hrvatskoj?

Odgovor je identičan onome koje sam dala na prethodno pitanje. Osnaživati žene, pomagati si međusobno, umrežavati se. Uz to jako je važan rad na sebi, učenje i to naročito na vlastitim greškama.

 

Možeš li navesti neke primjere iz prakse koji funkcioniraju?

Ima brojnih primjera, ali evo istaknula bih, što se tiče poslovne strane, umrežavanja poduzetnica. To su zaista primjeri koji dobro funkcioniraju u praksi, budući da su mreže žena poduzetnica mjesta gdje žene sličnih ciljeva grade nešto za sebe. Osim što grade nešto za sebe međusobno se podržavaju, osnažuju te na taj način pomažu da jedna drugoj u tome da njihova poslovanja budu što uspješnija.

 

Koji su ti planovi za budućnost?

Nastaviti raditi na temi suzbijanja nasilja protiv žena. Razvijati i dalje program vezan uz prevenciju seksualnog uznemiravanja na radnom mjestu.  Raditi na sebi jer sam shvatila da je to najbolje uloženo vrijeme i novac.