Kako postati dobar govornik?
Vrlo često susrećemo se s govornicima koji svoje govore čitaju. I vrlo brzo se pitamo zašto im ne vjerujemo. Tu su i oni koji govore prebrzo, ili pak presporo, zatim govornici s prekriženim rukama, oni koji prijete olovkom ili je pretvore u dirigentski štapić. Rijetki nisu ni oni s rukama u džepovima, s visokim, piskutavim, kreštavim glasovima, oni koji govore kroz nos ili nerazgovijetno, a osobito je popularno koristiti se riječima koje nitko ne razumije kako bismo dokazali svoju kompetenciju i obrazovanje. Našim se slušačima to najčešće ne sviđa. Ono što svaki govornik mora imati na umu jest da nema loše publike. Postoje samo loši govornici, loši ponajprije zbog toga što svoj govor nisu prilagodili publici.
U GOVORU JE VAŽNO I NEIZGOVORENO!
Kolika je moć javnog govora, svjedočimo svakodnevno, a rijetko razmišljamo o tome da način na koji je nešto izgovoreno može potpuno promijeniti značenje. Još nam se čudnijim može učiniti da se sve one neizgovorene stvari mogu naučiti.
Sadržaj onoga što govorimo, dakle, ŠTO, prema nekim istraživanjima, čini svega 7%. KAKO čini onaj veliki ostatak. Glas i dikcija, čini se, najmanje su 5 puta važniji, a neverbalni znakovi, gesta i mimika, odnosno pokreti tijela i lica, čine više od polovice govora.
Biti dobar govornik znači biti uvjerljiv! No, kako postići uvjerljivost?
Prvo je pravilo: kako biste bili uvjerljivi govorite samo o onome što dobro poznajete.
Za postizanje uvjerljivosti na raspolaganju nam stoje razni retorički alati. Jedan od njih ponajprije je određivanje cilja izlaganja i svakako isticanje onog bitnog, ponavljanje.
Od velike pomoći je i poznavanje strukture prezentacije, vrsta argumenata i pseudoargumenata, retoričkih figura, potom lijep, prepoznatljiv glas, gesta i mimika usklađene sa sadržajem govora, duboko disanje, govor pripremljen u formi natuknica… Sve to u službi postizanja uvjerljivosti.
OTVORITE SE PREMA PUBLICI!
Što se samog izvođenja govora tiče, recept je jednostavan – otvorite se prema publici. Ako imate prekrižene ruke, publika će vas doživjeti kao osobu koja ne želi komunicirati, kao nesigurnu ili nespremnu. Olovkom u ruci mogli biste početi prijetiti, a osim glazbenika, nitko ne voli dirigiranje. Nosne glasove često vezujemo uz dosadne, pospane, lijene ljude, visoke i kreštave pak uz one nervozne, živčane, napete. Međutim, glas se može promijeniti, učiniti lijepim, izražajnim i prepoznatljivim dijelom govornikove osobnosti. On može postati sredstvo kojim ćemo pojačati uvjerljivost i snagu svoga govora. Ključ je u dubokom disanju i vježbama za postizanje tzv. voluminoznog glasa, glasa koji plijeni pozornost, koji će publiku prisiliti na slušanje.
OSOBINE DOBROG GOVORNIKA
Dobrog govornika svakako krase entuzijazam, energičnost i dinamičnost. Ne manje važna je i dikcija, odnosno čist izgovor glasova.
Teško disanje, zamuckivanje, crvenilo ili bljedilo, lupanje srca, suha usta, podrhtavanje glasa i ruku i svi ostali simptomi straha od javnog govora mogu se umanjiti vježbama.
Dobar govor u sebi sadrži idealan omjer logike i poetike. Uz argumente pomoću kojih branimo tezu koju zastupamo, jednako su važne i retoričke figure, primjerice, analogija, parafraza, ponavljanja…
Budite originalni, ne imitirajte druge govornike, obogatite govor sinonimima, ispričajte priču, anegdotu, našalite se, najbolje na svoj račun. Koristite se citatima, riječima stvarajte slike, one se lako pamte i svakako pazite na vrijeme govora. U retorici vrijedi pravilo manje je više. Bolje je govoriti kraće nego dulje, ali opet ne prekratko. Imajte na umu: Dobar govornik prestaje govoriti kad ga najradije slušaju!
Kako i gdje gledati publiku, kakve naočale nositi kad javno nastupate, kako stajati, što činiti s rukama, što istaknuti u govoru? Kojim argumentima braniti tezu koju zastupate, zašto ne piti kavu i coca-colu prije nastupa i zašto izbjegavati čokoladu prije nego što stanete pred publiku? Kako se pripremiti za govor? Što publika najviše voli? I na kraju, kako stvarno biti uvjerljiv?
KRATKI SAVJETI
Prije javnog nastupa izbjegavajte:
1. coca-colu i gazirana pića
2. hladne napitke
3. slatkiše i čokoladu
4. kavu (diuretik)
5. cigarete
6. alkohol
7. lijekove za smirenje.
Gordana Matković, Direktorica Educamix Centra za razvoj ljudskih potencijala
Slike: Pexels