PODUZETNIŠTVO ŽENA U POST COVID UVJETIMA

Piše: Prof. dr. Knežević Marija, Univerzitet za poslovne studije, Banja Luka, Republika Srpska

 

Posljedice COVID 19 pandemije predstavljaju velik izazov za žene poduzetnice, jer su te posljedice u suvremenoj znanosti za sada još nepoznate. Navedeno povećava odgovornost zdravstvenog sektora u pogledu metoda liječenja i obuzdavanja širenja i masovnog obolijevanja. S druge strane nam se nameću neslućene prilike osiguranja održivog privrednog rasta u novonastalim uvjetima.

Novost je to što se moraju uskladiti briga o opstanku poduzeća, briga o radnicima i njihovim obiteljima, te briga o prirodnoj i društvenoj sredini. Najviše su pogođene države u kojima je pandemija bila najteža i koje se većinom oslanjaju na globalno tržište, svjetsku trgovinu, turizam, izvoz roba i strane investicije. Zatvaranja poduzeća, nezaposlenost, prekidi u školovanju i teškoće u primarnoj zdravstvenoj zaštiti vjerojatno će imati dugotrajne posljedice na razvoj ljudskih
resursa, na sve društvene grupe, a posebno na obitelj.

“Ovo je vrlo zabrinjavajuće, jer će kriza vjerojatno ostaviti dugotrajne posljedice i dovesti do krupnih globalnih izazova. Prva stavka na dnevnom redu je rješavanje hitnih globalnih zdravstvenih i ekonomskih pitanja. Uz to, globalna zajednica se mora ujediniti kako bi se  pronašao način za snažniji oporavak, kako bi se izbjeglo da se još veći broj ljudi suoči sa siromaštvom i nezaposlenošću”, naglasila je Ceyla Pazarbasioglu, potpredsjednica Svjetske banke
za ujednačen rast, financije i institucije.

HOĆEMO LI POSLOVATI U COVID ILI POSTCOVID UVJETIMA?

Društvena odgovornost poduzeća i pojedinaca se proširuje u novonastalim uvjetima: nije dovoljno da poduzeća uredno ispunjavaju svoje obveze prema državi, zakonu i radnicima već je nužno povećati briga o okolini, o prirodnoj i socijalnoj sredini.

COVID 19 je pored drugih čimbenika i ekološka opomena jer smo u trci za profitom  zapostavili i ugrozili ambijent u kojem živimo i poslujemo. Tako korporativna društvena  odgovornost postaje odgovorna za skladno funkcioniranje svih sudionika u privređivanju: poduzeća, lokalne zajednice, države, odnosno, postaje odgovorna za podizanje društvene i  ekološke etike na razinu s koje se vraća sklad svih stakeholdera privređivanja i poduzetništva.

U tom smislu se razvoj tehnologija, a koji je neminovan, treba humanizirati, a to znači podrediti čovjeku zbog koga i nastaje i razvija se, jer čovjek je subjekt svih ekonomskih i  društvenih procesa, ali je i krajnji korisnik i uživatelj rezultata tehničko-tehnološkog razvoja.  U ovom novom prirodnom, poslovnom i kulturnom ambijentu potrebno je redizajnirati i pojam  poduzetništva, uvjete i puteve njegovog nastanka i razvoja.

To redizajniranje treba ići u pravcu početnih strategija, ciljeva, misija i vizija u koje poduzetnik ugrađuje vrijednosti koje na duži period osiguravaju održivost njegovog biznisa. Ekološka etika, humanost, briga o zajednici i radnicima se stavlja ispred dosadašnjeg osnovnog motiva: osobnog interesa i profita.

Covid 19 je samo još jedna dodatna pojava koja nas opominje da živimo u svijetu u kome je sve više povratnih sprega i da predviđanje događaja, pojava i procesa postaje sve više upitno, jer je previše iznenadnih situacija, nepredvidljivih, ali s dalekosežnim posljedicama.(1)

____
(1) Još nije moguće sagledati niti predvidjeti kakve će posljedice COVID 19, ostaviti u toku 2021. godine, a i kasnije.

Prvi rezultati izvještaja

UN (2020) objavljuje prve vidljive posljedice Corona virusa na ekonomiju: u travnju 2020. prvi put cijena nafte ide u minus uslijed naglog smanjenja potražnje, uslijed naglog smanjenja  privrednih aktivnosti i socijalnih kretanja (2), s teorijom „ostanite kod kuće “. Gans (2020) uočava  da je prava katastrofa ne pandemija corona virusa i broj oboljelih i umrlih, nego glad, koja se do  kraja 2020. godine udvostručava u Svijetu i zahvaća preko 250 milijuna stanovnika planete
Zemlje.

Pogođene su mnoge grane privrede, a posebno turizam, promet, ugostiteljstvo, mnoge trgovine,  razne agencije i druge uslužne djelatnosti. Distribucija hrane od proizvođača do potrošača na globalnom nivou postaje problem, jer pucaju lanci nabave na internacionalnom nivou, prvenstveno zbog zatvaranja zemalja, ekonomija, transporta.

Ljudi se zatvaraju u svoje domove, raste apatija i anksioznost, nasilje u porodici i među vršnjacima, raste korištenje opojnih
sredstava uslijed nezaposlenosti i besposlenosti. „Crni labud “(3) kruži svijetom i prijeti  nedostatkom hrane i osnovnih životnih namirnica za sve veći broj ljudi na Zemlji, a distribucija hrane postaje problem, jer pandemija dovodi do problema izvoza i uvoza, čuvanja hrane u  dugim čekanjima procedura i granica.

_____

(2) Redovni Izvještaji UNWTO I USAID agencija
(3) Runde (2009) je upotrijebio termin “Crni labud” za pojave koje su potpuno neočekivane, ali s
dalekosežnim posljedicama

IMA LI SVJETLA NA “KRAJU TUNELA”?

Je li i na koji način moguće osigurati zaradu u „postmodernom “i COVID 19 poslovnom ambijentu? Što je zajedničko velikim poduzetnicima: Napolenu, Tesli, Pupinu, Picassu, Bill Gatesu, Đokoviću, Ronaldu? Nije obrazovanje, nije hrabrost, nije gomila znanja, jer je svaki od navedenih na svoj poseban način postigao uspjeh! Svi su oni imali ili željeli nešto više, nešto šire, nešto globalno, nešto drugo ili nešto što nitko ne može. To je taj osnovni san i moto svakog  poduzetnika u prvoj fazi poduzetništva, gdje novi poduzetnik traži svoju „zvijezdu pod kapom  nebeskom “.

Na što se trebaju fokusirati budući poduzetnici? 

 

Iz toga možemo izvući zaključak za buduće poduzetnike koji trebaju prvo imati svoj san, zatim cilj, pa energiju, ustrajnost i želju da dođu do tog trona. Potrebno je da se novi poduzetnik izdigne iznad dosadašnjeg osnovnog (često i jedinog) cilja poduzetništva – postizanja što većeg  profita. Novi poduzetnik se treba orijentirati šire, da u svoje ciljeve ugradi i postizanje humanog i pozitivnog za lokalnu zajednicu, državu, regiju ili još šire.

Takva orijentacija poduzetnicima povećava medijski interes i pozitivan stav lokalne zajednice, a zatim i svih stakeholdera, koji mijenjaju ogromna sredstva ulagana u marketing u linearnoj ekonomiji. Budući poduzetnici, ako žele uspjeh na duži period, trebaju u svoju početnu viziju ugraditi trenutak etičnosti prema prirodi, brigu o radnicima i društvenoj zajednici i širim globalnim ciljevima.

Ovakva orijentacija budućih poduzetnika je nužna i iz perspektive potrošača, jer je ekološka etičnost, humanost i odgovornost prema prirodi i čovjeku sve više propagirana i prihvaćena kod  mladih potrošača, klijenata i kupaca. Dakle, profit i korporativna društvena odgovornost su sve više u pozitivnoj korelaciji, gdje profit ne treba biti osnovni (ili jedini) cilj poduzetništva, kako je bilo u linearnoj ekonomiji, nasuprot sve više propagiranoj u suvremenoj literaturi, cirkularnoj i
održivoj ekonomiji.

Mislim da ne treba dokazivati da su žene – poduzetnice ekološki osjetljivije i da ih vise dotiče briga o životnoj, radnoj i društvenoj sredini, koju gradimo i
ostavljamo kao poslovni ambijent našoj djeci.  S druge strane utrka za profitom kao najveći i jedini motiv poduzetništva, također, nije karakteristika ženskog poduzetništva, ili poduzetništva žena, tako da će žene u  budućnosti biti spremnije za menadžment rizika, koji će se ugrađivati u sve strategije, misije i vizije poduzetništva.

Zato će menadžment rizika i prepoznavanja novih uvjeta i pretvaranje u poslovne izazove, te prilagođavanje biznisa njima biti važan preduvjet uspješnog poslovanja u postcovid periodu, ili preciznije rečeno, u pandemijskom  periodu razvoja društva i ekonomije. Ono s čim poduzetnici trebaju računati su i nove pandemije, jer će budućnost čovječanstva biti s njima suočena, gdje je COVID 19 samo prva globalna opomena. To znači da će biti u problemu ovisnost o uvozu, globalnih kretanja, jer će izolacije, zatvaranja i zaključavanja ekonomija biti prisutne.

Za poduzetnike to znači orijentaciju na lokalnu ekonomiju, ekonomiju malog obima i usluge lokalnom stanovništvu. Bijeg iz velikih urbanih konglomerata u kojima je i bez pandemija postalo nemoguće živjeti(4), što pokazuju i ostale iznenadne pojave u prirodi: poplave, zemljotresi, povećavanja razine mora, treba biti orijentacija budućih stanovnika planete.  Nema dovoljno čiste vode, zraka, zelenila, slobodnih prostora za rekreaciju, vrijeme se troši na putu i u nabavci osnovnih životnih namirnica.

Ruralne sredine, okolice gradova i prostori netaknute prirode postaju sve važnija područja stanovanja i života, a to za poduzetnike znači biznis bilo u proizvodnji ili uslugama. Dakle, orijentacija na proizvodnju zdrave i čiste hrane, pitke vode i usluge u tim novim sredinama su prilike i šanse za nove poduzetnike.
Područja u koje treba usmjeravati poduzetničke ideje su sektori koji iskazuju preopterećenost u vrijeme korona krize kao: zdravstvo, komunalne službe, policija,
vojska i svi ekološki sektori, usmjeren na očuvanje sredine u kojoj sve događa.

Dakle, treba se orijentirati na biznise koji brinu o čovjeku i njegovom zdravlju jer će GMO i fast food izgubiti na važnosti i ostati nužnost samo najsiromašnijih dijelova svijeta. Slow food, suverenitet hrane i briga o čovjeku, postat će imperativ svih budućih biznisa, bilo da se radi o čovjeku stanovniku, čovjeku konzumentu ili o čovjeku
radniku.

______
(4) U takvim sredinama je sve postalo problem: smeće, buka, prijevoz, a zelenilo se mjeri u kubnim centimetrima, po glavi stanovnika. Podatak da u Kairu stanovnik ima samo 12cm2 zelenila po glavi stanovnika, gdje smo vidjeli da su građani hodali sa maskama po gradu prije desetak godina.


Cirkularna ekonomija mora preuzeti mjesto dosadašnjoj linearnoj ekonomiji i biti način privređivanja budućih poduzetnika, koji će proizvoditi zadržavajući repromaterijal, resurse i proizvode što duže u lancu proizvodnje i nastojati proizvoditi sa što manje otpada, odnosno da svaki otpad iz jedne djelatnosti postane resurs za drugu.

Poduzetništvo treba postati način razmišljanja i stil života. Razvoj ekološke svijesti, etike i ekološkog poslovnog morala treba biti sastavni dio svih ekonomskih i poslovnih strategija, jer budući poduzetnik je čovjek mnogo religiozniji od prethodnih poduzetnika i s tog aspekta se očekuje da on bude humaniji, kako prema sebi, tako i prema drugom čovjeku, a onda i prema prirodi i zajednici u kojoj posluje da bi živio, a ne obrnuto.

Foto:Pexels