Poslovna transformacija postaje nužnost
Piše:Gordana Matković, Educamix d.o.o.
Sva poduzeća i organizacije mogu naučiti mnogo iz prošle godine. Međutim, umjesto da se pripreme za posljednju krizu, trebali bi nastojati otkriti prenosive lekcije koje bi se mogle primijeniti na niz složenih, novih prijetnji. Iz sveg navedenog zaključujemo da poduzetnici trebaju razviti otpornost i fleksibilnost kao ključni element za opstanak i u drugim mogućim krizama.
Otpornost je važan koncept u upravljanju poduzetničkom krizom jer pomaže u razumijevanju načina na koji se poduzeća prilagođavaju ili opiru promjenama. Otpornost uključuje osjećaj kreativne i inovativne sposobnosti okretanja i mijenjanja poslovnih aktivnosti prema orijentaciji kupaca i potreba tržišta „primjenom kreativnosti na probleme radi stjecanja mogućnosti“
Kada govorimo o otpornosti malih i srednjih poduzeća on ovisi o otpornosti njihovih ekosustava. Stoga državna potpora ili javna politika također igraju ključnu ulogu u poticanju otpornosti malih poduzeća i stvaranju sveobuhvatnijeg i održivog rasta.
Kako dalje?
Da ponovimo, da bi se prevladala trenutna kriza i dugoročno održalo poslovanje potrebno je poduzetničko djelovanje, poduzeća moraju inovirati i primijeniti kreativnost kako bi izazove pretvorila u prilike. Novi “normalni” fokus je na daljnjem povećanju otpornosti malih i srednjih poduzeća, na primjer s više dobavljača.
U slučaju zastoja od strane jednog dobavljača, proizvodnja se može nastaviti nabavkom od drugog dobavljača. Štednja i stvaranje zaliha može pomoći pri stvaranju uvjeta za buduća teška razdoblja.
Kriza je također pokazala do kakvog stvarnog poremećaja može doći te je u prvi plan izbacila nedostatke u tehnološkim ulaganjima. Tvrtke sada počinju strateški
razmišljati o poboljšanju svojih digitalnih sposobnosti kao imperativu.
Digitalna sigurnost i uklanjanje ovisnosti o fizičkim podatkovnim centrima je u prvom planu (pohrana podataka u cloudu…antivirusni softwarei itd…).
Također fokus bi se trebao staviti i na zadržavanje i motivaciju zaposlenika i očuvanje njihovog duha. Sve to bi trebao biti dio strategije obnove. Istraživanja su pokazala da je potrebno najmanje 3-4 mjeseca da novi zaposlenik postigne istu produktivnost kao i postojeći.
Nadalje, uključivanje članova tima u izradu plana održat će ih angažiranima, motiviranima i pružit će im osjećaj vlasništva u njihovim ulogama i
odgovornostima.
Postoji potreba za promicanjem i njegovanjem poduzetničke kulture i znanja, posebno u ovo vrijeme nevolje, jer može postaviti jake temelje za budućnost.
Sveučilišta, znanstveni parkovi i inkubatori mogli bi imati ključnu ulogu u pružanju potporne infrastrukture u stjecanju novih znanja koja će pomoći u stvaranju
inovativnih rješenja/proizvoda koji odgovaraju novim potrebama kupaca.
„Parkovi i inkubatori“ i sami bi morali biti kreativni u dopiranju do poduzetnika, trebali bi pokretati virtualne programe za mala i srednja poduzeća.
Takvi programi mogu pružiti društveno umrežavanje i mogućnosti angažiranja koji su izvrsni za suradnju i razvoj inovativnih rješenja te motiviraju poduzetnike na izazovnom putu poduzetništva.
Međutim, kako bi se nastavilo provoditi više programa potpore poduzetništvu, potrebna je državna financijska potpora. Uloga takvih platformi ključna je za nastavak inovacija jer se inovacija ne događa u vakuumu. To zahtijeva otvorenost i interakciju koja često izostaje.
Ne mogu dovoljno naglasiti koliko je neophodna veća suradnja u cijelom društvu – javnom i privatnom sektoru, zajednicama i nevladinim organizacijama. I na kraju, mnoge Vlade priznaju da će mala i srednja poduzeća biti vitalni motor za oporavak gospodarstva nakon krize. Mnogi od njih (govorimo o državama čije politike potiču gospodarski rast) već su poduzeli korake najavljujući različite poticajne pakete i programe za oporavak. Sami procijenite gdje se nalazimo mi.
Photo:Pexels