Sanja Popović Pantić – Ova kriza je prilika za mnoga poduzeća da se transformiraju
Razgovarali smo sa Sanjom Popović Pantić, predsjednicom Udruženja poslovnih žena Srbije o tome kako ona vidi ovu krizu s korona virusom, što je Vlada Republike Srbije učinila da pomogne poduzetnicima i poduzetnicama i prilikama za transformaciju poslovanja i prilagodnu novim uvjetima.
Razgovarala: Ivana Radić
Sanja, kako ti vidiš ovu krizu s korona virusom i kako se odražava na gospodarske aktivnosti?
Na krizu smo reagovali u roku od dva dana od uvođenja vanrednog stanja tako sto smo kroz mrežu odmah prikupile potrebe i probleme preduzetnica. Problemi su dosta različiti i zavise od sektora u kojem posluju.
Zajednički najveći problem je bio kako zadržati zaposlene u periodu veoma smanjene ili potpuno prekinute delatnosti u nekim sektorima.
Mi imamo Odbor za javno zagovaranje, kao i veoma aktivan Upravni odbor, i ubrzo po prikupljenim problemima, već 23.3. sastavile smo i uputile dopis svim nadležnim institucijama u prvom redu Kriznom štabu za privredu, predsednici Vlade RS, Ministarstvu finansija, Ministarstvu privrede, predsedniku Privredne komore Srbije i Poverenici za zaštitu ravnopravnosti u kome smo naveli četiri mere koje smo konsenzusom utvrdile kao bitne za većinu preduzetnica.
Što je Vlada Srbije učinila i čini da bi se ublažile posljedice ove pandemije i pomoglo poduzetnicima? Je li to dovoljno?
Vlada je usvojila neke od mera koje smo i mi predložili, ali i druga poslovna udruženja. Smatramo da su mere donate u realnom roku s obzirom na to okolnosti u kojima je prioritet bio spašavanje ljudskih života. Najvažnije je da se primena mera ne odugovlači i da budu zaista sprovedene. Mi smo predložile sledeće mere:
- Obustavu plaćanja poreza i doprinosa za zaposlene u periodu od minimum 3 meseca;
- Subvencije za plate zaposlenih dok traje vanredno stanje (primer Danske: država subvencioniše tri četvrtine mesečne plate zaposlenih u privatnom sektoru dok se poslodavci obavezuju da ne otpuštaju zaposlene zbog poslovnih gubitaka uzrokovanih pandemijom korona virusa);
- Smanjenje obaveze plaćanja PDV-a za 50% dok traje vanredno stanje, a nakon toga ostatak duga izmiriti plaćanjem na rate u narednih 12 meseci;
- Zabrana prinudne naplate potraživanja dok traje vanredno stanje.
Predložene mere omogućavaju da budemo na granici preživljavanja i da ne gasimo firme. U protivnom, većina će biti prisiljena da zatvori firme posle više od 20 godina poslovanja i time nevoljno generiše dodatnih oko 4.000 nezaposlenih, koliko je u ovom momentu u statusu zaposlenih u 300 mikro, malih i srednjih preduzeća, članica UPŽ Srbije.
Kao sto rekoh, Vlada je reagovala i donela mere koje su uvažile i izbalansirale predloge koje su im prethodno uputile asocijacije preduzetnika i poslodavaca. Mi smo javno uputili i komentar na donete mere u nadi da se još mogu popraviti neke od njih i unaprediti. Na primer:
Što se tiče oslobađanja plaćanja PDV-a, dobro je da su oni koji daju donacije toga oslobođeni, a time se i podstiču svi koji imaju mogućnosti, što je u uslovima krize važno. Kad su u pitanju mala i srednja preduzeća, mislim da bi bilo dobro da je uvažena mera koju smo predložili, da se PDV plaća na rate narednih 12 meseci i da se obračunava na naplaćena, a ne fakturisana potraživanja, jer će sigurno biti problema u naplati potraživanja u narednom periodu.
Mislimo da bi na ovaj način firme funkcionisale relativno stabilnije i nakon vanrednog stanja i ne bi pravile eventualne uštede smanjivanjem plata na koje će možda poslodavci biti prinuđeni u narednom periodu, dok se ne uspostavi neka ravnoteža.
Helicopter money
Bolji način bi bio da se nivo potrošnje održi nego da se podeli “helicopter money” odnosno po 100 EUR svakom punoletnom građaninu.
Zato se pridružujemo mišljenju ekonomske struke da je ovu meru trebalo targetirati ka socijalno ugroženim građanima. U slučaju da ova mera “helicopter money” ostane, predložila bih da se otvori račun na koji bi građani koji žele i kojima ta pomoć nije potrebna mogli da uplate odnosno vrate tih 100 EUR za pomoć najugroženijima, ili pak za potrebe zdravstvenog sistema – poboljšanja smeštaja obolelih i slično. Treba uvažiti predlog da se zabrani prinudna naplata potraživanja u vreme vanrednog stanja. – istaknula je Sanja
Subvencionisane plate su bile predlog Udruženja poslovnih žena Srbije koje je zadovoljno ovom merom koja će se odnositi na period trajanja vanrednog stanja, a minimum tri meseca.
– Ono što je nejasno je da li poslodavci plaćaju na tu subvenciju poreze i doprinose ili država i to pokriva. Što se tiče odlaganja plaćanja poreza i doprinosa na zarade dok traje vanredno stanje, to je takođe bila mera koju je UPŽ predložilo u svom dopisu ekonomskom timu Vlade, pa smo i njome zadovoljne, kao i merom odlaganja plaćanja poreza na dobit za drugi kvartal 2020.Mere Vlade Srbije, uz prethodno donete mere Narodne banke Srbije, koje se odnose na moratorijum na kreditne obaveze, postići efekat olakšanja kod preduzetnika, barem u psihičkom smislu.
Kako se se poduzetnice snašle? Ima li nekih dobrih primjera za spomenuti?
Preduzetnice ne bi bile preduzetnice da se ne mogu snaći u svakoj situaciji. One koje su mogle odmah su se preorjentisale na prozivodnju onoga sto je potrebno u ovim uslovima. Na primer AMC Mode collection, čuveni srpski brend za žensku odeću, počeo je sa proizvodnjom maski.
Mikro firme koje proizvode hranu su počele da je razvoze na adresu, a naša članica koja ima firmu za ekspres kurirsku dostavu je to za naše članice činila besplatno.
Takodje, firma koja se bavi proizvodnjom kožne galanterije je počela da pravi vizir kao i da prenosi drugima svoja znanja i iskustvo, posebno štamparijama koje imaju takve kapacitete i jako im je malo potrebno da se prilagode tržišnoj potrebi koja je nastala usled ove krize.
Kurirska dostava, proizvođaci hrane, apoteke, firme koje se bave dezinfekcijom imaju mnogo posla. Mi smo napravili jednu mini berzu proizvoda i usluga članica UPZ i one vec međusobno razmenjuju i rade u jednom novom ambijentu.
Imamo na primer i jednu softversku firmu koja je razvila odličan program za efikasnu organizaciju dostave potrepština na adresu. Dakle, ima dosta inovativnih rešenja nastalih po principu “nužda zakon menja” i koliko god je kriza pogubna za mikro biznise toliko može biti i šansa da se upravo mali, kao fleksibilnije, brže prilagode i osmisle sopstvenu strategiju prezivljavanja.
Za jedan broj firmi koje posluju u “atraktivnim” sektorima kriza će doneti čak i profit što je generalno za tržiste dobro jer će moći da kupuju tim novcem druge potrepštine i tako pomognu one koji nemaju dovoljno atraktivne proizvode i usluge u vreme ovakvih kriza.
Je li ova situacija teža za ženska poduzeća i na koji način ako je teža?
Svaka kriza deluje na žene poput velikog talasa koji ih baci miljama unazad. Sve sto som osvojile po pitanju rodne ravnopravnosti nestane onog trenutka kad ostanemo bez mogućnosti da platimo dodatne servise u kući. Kriza nas je vratila u kuću i donela nam dupliranje radnog vremena i svih obaveza.
Moja teza je da se svaka krizna situacija najviše prelomi preko leđa žena. Zato se i lično nadam da ćemo se vratiti u neke normalnije tokove kako bismo pre svega sebe rasteretile kućnih obaveza i kako bismo mogle da se posvetimo mnogo izazovnijem da ne kazem težem periodu koji nas čeka kad je reč o održavanju ekonomskih aktivnosti i poslovanja.
Što udruženje radi kako bi ostalo u kontaktu sa svojim članicama?
Mini berza, informisanje, sprovodimo projektne aktivnosti online s pa nam je evo u toku online Dan devojčica u IKT-U. Povezali smo opet već 12 godinu škole i firme. Devojčice odlaze u online posete menadžerkama kompanija u IKT sektoru. Dan devojčica je 23. April, ali smo mi napravili Nedelju devojčica u IKT sektoru i svaki dan su u drugoj firmi gde imaju jednočasovne posete i razgovore sa uspešnim meandžerkama i vlasnicama firmi.
Što vidite kao priliku nakon ove pandemije?
Prilika je da vise ovladamo IKT-om i da ono što je nedavno započelo kod ženskih firmi, a to je digitalna transformacija bude ubrzano i omogući im da prežive i da nastave da se razvijaju.
(IKT: Informacijsko komunikacijska tehnologija.)
Photo: Arhiva UPŽ