Stres u životu jedne poduzetnice i kako mu doskočiti

Piše: Davorka Tolić
Tremolo d.o.o.

 

Rano je jutro i već treći put pomjerate alarm na vašem mobitelu za 5 minuta. Svjesni ste da je krajnje vrijeme za ustajanje, ali se osjećate tako umorno. Ustajanje u zadnji tren kako bi stigli sve obaveze napraviti prije posla. Jutarnja rutina u najkraćoj verziji, pa zatim briga za klince i ostalih stotinu obaveza koje trebate napraviti prije izlaska iz kuće. Gužva na putu do posla stvara dodatni pritisak. Nije niti 9 sati, a već vam je za danas dosta.

Na poslu vas dočekaju nepredviđeni problemi i remete zadani plan. Već vidite da ćete morati mijenjati i privatne popodnevne planove i otkazujete ili mijenjate dogovore. Pet je sati popodne i shvaćate da niste ništa jeli osim nekoliko peciva iz pekare, banane koju vam je dala kolegica i 3-4 kave.

Imate glavobolju i teško vam je skoncentrirati se na posao. Odlazite kući jer je već kasno i htjeli biste barem malo vremena provesti s ukućanima. Iako ste fizički tu, misli su negdje drugdje. Skoro je 10 sati, svi polaze na počinak, a vi otvarate laptop i završavate zaostale radne zadatke.

Oko ponoći jedva gledate i sručite se u krevet. Provjerite alarm namješten na 6 ujutro. Još ste cijeli sat vremena budni jer vas opterećuju različite misli i ne možete zaspati. Razmišljate o tome kako ste kronično umorni i sanjate o godišnjem odmoru. Pitate se do kada možete izdržati ovaj tempo i da li će se stvari
ikad promijeniti na bolje. I sutra sve ispočetka. Život je težak.

Ako ste se prepoznali barem u nekom dijelu ovog scenarija, vrijeme je da se zapitate – koja je moja svakodnevna razina stresa? Što činim za sebe kako bih otpustila stres? Koje promjene mogu uvesti kako bih lakše podnijela pritisak svakodnevnih obaveza i povećala otpornost na stres?

Odgovori na ova pitanja nekad nisu jednostavni i od nas zahtijevaju dodatni napor kako bismo u životu napravili male pomake i promjene koje će nam pomoći da se lakše nosimo s životnim izazovima. Prije nego što se fokusiramo na osnovne smjernice i tehnike za otpuštanje stresa, hajde da prvo definiramo što je stres.

• Ono što nazivamo stresom se zapravo sastoji od nekoliko faktora:
  Stresnog događaja – situacije u okruženju koja za vas predstavlja pritisak i izaziva osjećaj nelagode. Ovakav događaj može biti drugačiji za svakoga i ono što će aktivirati jednu osobu, drugu neće
• Vašeg trenutno stanja organizma – kako se osjećate, jeste li se naspavali, kakva vam je razina energije, kako se hranite, koliko se brinete za sebe i slično
• Ranijeg iskustva sa sličnim situacijama – naša ranija iskustva će odrediti našu reakciju. Loša iskustva mogu pojačati doživljaj stresa čak i ako sama situacija nije toliko ozbiljna.

Kombinacijom ova tri elementa dolazimo u stanje manjeg ili većeg stresa.

 

Kako povećati otpornost na stres

Većina ljudi nije svjesna da samo dobrom svakodnevnom brigom o sebi i promjenom nekih, ne tako dobrih navika, možemo povećati svoju otpornost na stres i umanjiti posljedice. Ovdje se vraćamo osnovama, a pod osnovama mislim osnovnim preduvjetima da naš organizam funkcionira optimalno na svim razinama.

Kvalitetan san

Uglavnom mislimo da je određeni broj sati sna potreban kako bismo se zaista naspavali. Međutim to je samo djelomično točno. Različite osobe imaju drugačije potrebe za snom ovisno o godinama starosti, dnevnoj aktivnosti i drugim faktorima. Nekima će biti dovoljno 5 sati sna, a nekima 8-9.

Međutim veću važnost za kvalitetan odmor je kada spavamo. Idealno bi bilo da smo već u 22 sata u krevetu i spremni za spavanje, jer na taj način pratimo naš cirkadijalni ritam (ritam spavanja i budnosti). Naš organizam će se najbolje odmoriti i regenerirati u periodu između 22 sata i ponoći.

 

Pravilna prehrana

U zadnjih dvadesetak godina se puno govori o prehrani, različitim dijetama i pristupima pravilnoj prehrani. Kako god da vaša dijeta izgleda, jedete li meso ili ne, pratite li Paleo, Keto, Dukan, Atkins, Zona, zaista je samo jedna stvar bitna – unijeti dovoljno nutrijenata na dnevnoj bazi.

Kako to postići? Imati raznovrsnu prehranu i osigurati dovoljan unos minerala i vitamina. Najbolji izvori nutrijenata su u različitim vrstama povrća, cjelovitih žitarica, orašastih plodova,
sjemenki, gljiva i voća.

Kontinuirana hidratacija

Već i ptice na grani znaju da trebamo piti dovoljno vode kroz dan. No, većina ljudi ne osjeti žeđ  i onda zaboravlja popiti više od par čaša dnevno. Naravno, preporučene količine nisu jednake za svakoga.

Ako želite izračunati optimalnu dnevnu količinu vode za vaš organizam koristite se sljedećom formulom težina (kg) / 30 = litara dnevno. Naravno, ovdje govorimo o minimumu, a ukoliko se bavite intenzivnijom fizičkom aktivnošću ili se više znojite, unos treba biti veći.

 

Fizička aktivnost

Ljudi su stvoreni za kretanje i ono nas održava zdravima. Potrebe za kretanjem će također biti različite za svakoga, ali dnevni minimum bi bio barem 45 minuta žustrije šetnje ili pola sata vožnje bicikla ili neka druga aktivnost poput joge, pilatesa, aerobika i slično

. Naravno da će izuzeci biti osobe koje se intenzivnije bave fizičkim aktivnostima cijeli život i njihovo tijelo je naviklo na veće napore. Ako spadate u tu skupinu već ćete znati procijeniti koliko aktivnosti je za vas dovoljno.

Foto:Pexels