29.09.2022. godine objavljeno je kako je Saboru upućen prijedlog Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o radu, nastavno na uvrštenje potrebnih izmjena u Nacionalni plan oporavka i otpornosti. [1] Zakonskim prijedlogom izmjena postojećeg Zakona o radu iz 2014. godine usklađuje se domaće zakonodavstvo sa zakonodavstvom Europske Unije.

Zakonom o radu se uređuju radni odnosi u Republici Hrvatskoj, ako drugim zakonom ili međunarodnim ugovorom, koji je sklopljen i potvrđen u skladu s Ustavom Republike Hrvatske, te objavljen, a koji je na snazi, nije drukčije određeno.

Usklađenje s EU zakonodavstvom

Cilj izmjena je prije svega usklađenje s EU zakonodavstvom, prateći razvoj suvremenog tržišta te razvoja digitalizacije i automatizacije poslovnih procesa, kao i proširenje postojećeg zakonskog okvira kako bi isti bio odgovarajući pokretanju gospodarstva i poduzetničkih aktivnosti posebice u okolnostima koje slijede nakon pandemije COVID-19.

Konkretno, izmjene Zakona o radu iz 2014. godine usklađuju se s dvije Direktive EU, i to s  Direktivom (EU) 2019/1152 Europskog parlamenta i Vijeća od 20. lipnja 2019. o transparentnim i predvidivim radnim uvjetima u Europskoj uniji (SL L 186, 11.7.2019., u daljnjem tekstu: Direktiva (EU) 2019/1152) te Direktivom (EU) 2019/1158 Europskog parlamenta i Vijeća od 20. lipnja 2019. o ravnoteži između poslovnog i privatnog života roditelja i pružatelja skrbi i o stavljanju izvan 2 snage Direktive Vijeća 2010/18/EU (SL L, 188, 12.7.2019., u daljnjem tekstu: Direktiva (EU) 2019/1158).

Kako je to obrazloženo u tekstu Prijedloga Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o radu, posebna pozornost se izmjenama i dopunama pridaje ugovorima sklopljenim na određeno vrijeme. Naime, utvrđeno je postojanje iznimno visokog udjela ugovora o radu na određeno vrijeme u ukupno sklopljenim ugovorima, a osobito udjela takvoga rada koji se obavlja na temelju ugovora sklopljenih za vrlo kratko trajanje, pri čemu je dodatan problem mogućnost sklapanja takvih uzastopnih ugovora o radu na određeno vrijeme. Ugovori o radu na određeno vrijeme sukladno Zakonu o radu trebaju se smatrati iznimkom, a ugovori na neodređeno vrijeme pravilom, međutim na teritoriju RH značajan je udio ugovora na određeno vrijeme te je riječ o broju koji je veći od prosječnog broja na teritoriju cijele EU.

Tako izmjene Zakona o radu u dijelu koji se odnosi na ugovore o radu na određeno vrijeme predviđaju propisivanje iznimne mogućnosti sklapanja svakog ugovora o radu na određeno vrijeme samo kada za to unaprijed postoji objektivan razlog, propisivanje najvećeg dopuštenog broja takvih uzastopno sklopljenih ugovora tijekom razdoblja od najduže tri godine te bolje definiranje uzastopnih ugovora, kao i propisivanje odgovarajuće zaštite radnika koji su sklopili ugovor o radu na određeno vrijeme. Također se reguliraju uvjeti rada radnika koji rade na temelju ugovora o radu na određeno vrijeme te mogućnost prelaska na rad na neodređeno vrijeme.

Rad od kuće

Potreba za izmjenama i dopunama radnog zakonodavstva javila se i u području regulacije rada od kuće posljedično pandemiji COVID-19 koja je značajno, a u velikoj mjeri i trajno, utjecala na izmjenu radnih uvjeta odnosno načina rada velikog broja radnika. Dosadašnji Zakon o radu je rad od kuće vrlo šturo regulirao. Izmjenama i dopunama radnog zakonodavstva predviđa se fleksibilnost radnih uvjeta radnika vezanih uz takve oblike rada (u slučaju nastanka izvanrednih okolnosti, kao i na prijedlog radnika radi usklađivanja radnih i obiteljskih obveza) kao i obvezan dodatni sadržaj ugovora o radu (trajanje takvog rada, evidencija radnog vremena, naknada troškova nastalih takvim radom).

Izmjene i dopune također uvode jasnu definiciju plaće radnika te se regulira i pitanje naknade plaće u okolnostima prekida rada do kojeg nije došlo niti zbog krivnje radnika niti zbog krivnje poslodavca, također posljedično uvjetima rada za vrijeme pandemije COVID-19.

Nadalje, regulira se i rad putem digitalnih platformi, putem kojih na području EU radi više od 28 milijuna ljudi. Zakon o radu dopunjuje se novom glavom s naslovom – Rad putem digitalnih radnih platformi u kojoj se uspostavlja zakonski okvir za uređenje prava i radnih uvjeta radnika te osoba koje rade putem digitalnih radnih platformi kao i zakonski okvir za transparentno obavljanje poduzetničkih aktivnosti digitalnih radnih platformi na tržištu rada.

Uređenje dodatnog rada za drugog poslodavca

Od ostalih značajnih izmjena može se istaknuti i uređenje dodatnog rada za drugog poslodavca, i to bez suglasnosti matičnog poslodavca i uz veći broj dopuštenih sati takvoga rada. Također, uvodi se pravo na neplaćeni dopust od pet dana godišnje za pružanje osobne skrbi članu obitelji ili kućanstva te pravo na odsutnost s posla jedan dan zbog hitnih obiteljskih razloga.

Ove opsežne izmjene i dopune Zakona o radu stupaju na snagu s početkom 2023. godine, dok poglavlje koje se odnosi na reguliranje rada putem digitalnih radnih platformi stupa na snagu s početkom 2024. godine.

Iva Babić, odvjetnica

Petrić & Kajić odvjetničko društvo d.o.o.

[1] Prijedlog Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o radu, rujan 2022., objavljeno na stranicama sabor.hr

Objava IZMJENE ZAKONA O RADU pojavila se prvi puta na Mreža žena.