Preliminarni rezultati  istraživanja

Pandemija virusa COVID-19 donijela je niz promjena u svakodnevnom životu obitelji. Uz ekonomsku i zdravstvenu neizvjesnost, nove okolnosti, primjerice, rada od kuće i obrazovanja djece na daljinu unijele su nova opterećenja u život obitelji i značajno promijenili dosadašnju organizaciju i funkcioniranje obiteljskog života. Neka recentna istraživanja (WTO, 2020) ukazuju na to da su veći dio tereta povećanja poslova zbog pandemije podnijele žene. Po tom pitanju iznimka nije ni Hrvatska.

Promjene su vidljive u privatnom i poslovnom životu žena, a posebno su izražene kod zaposlenih žena koje imaju djecu. Balansiranje između poslovnih obveza, rada od kuće te porasta tzv. neplaćenog rada (engl. unpaid job/work) poput brige za djecu, starije i/ili oboljele i kućanstvo izazovi su koje je donijela pandemija.

Neplaćeni rad

Neplaćeni rad, kako ga definira Međunarodna organizacija rada (International Labour Organization), je „neplaćeni rad koji se obavlja radi održavanja dobrobiti i uzdržavanja drugih pojedinaca u kućanstvu ili zajednici, a uključuje izravnu i neizravnu skrb (tj. rutinske kućanske poslove)“.

Ovaj neplaćeni rad češće obavljaju žene nego muškarci, dijelom zbog ukorijenjenih tradicionalnih rodnih uloga, a dijelom zbog obilježja ekonomske participacije žena odnosno poslova koje obavljaju i za koje je vjerojatnije da će biti honorarni (engl. part-time), fleksibilni i manje plaćeni (Power, 2020). Disproporcionalna raspodjela tereta neplaćenog posla na žene ne samo da je fizički naporna i dugotrajna, već može tijekom vremena negativno utjecati na njihova osobna primanja, mogućnosti edukacije i profesionalnog razvoja i napretka, odnosno dugoročnu financijsku poziciju (uključujući i iznos mirovine). Zbog toga smo htjele istražiti odnose između poslovnih obveza, neplaćenog rada i financijske pozicije žena.

Prema nekim istraživanjima, majke s dvoje djece, prije ovih izvanrednih pandemijskih uvjeta, bile su pod 40% višim stresom od prosječne osobe (Chandola i sur. 2019., prema Power, 2020.). Dodatno, rezultati najnovijih studija ukazuju da su posebno majke, i to zaposlene majke, najsnažnije pogođene ograničenjima koje je donijela pandemija (tzv. korona kriza).

Preliminarni rezultati našeg istraživanja pokazuju da je i u Hrvatskoj situacija slična. Zbog toga smatramo da je vrijedno rezultate predstaviti široj javnosti i ukazati na težu poziciju majki koje su izložene velikim pristiscima i mnogo većem opterećenju nego prije.

Zahvaljujemo svim ženama koje su izdvojile svoje vrijeme i pristale sudjelovati u anketi provedenoj tijekom siječnja i veljače 2021. Slika 1. prikazuje glavne demografske karakteristike majki (713 ispitanica).

Uz promjene na radnom mjestu, pandemija je majkama donijela i dodatni rad kod kuće. Pored plaćenog posla, opterećenost majki je snažno izražena dodatnim neplaćenim poslovima u kući. Naime, zbog potrebe otkazivanja pomoći u kućanstvu koje su prije pandemije možda i imale (plaćena pomoć oko poslova čišćenja, peglanja i slično, ili pomoć baka i djedova oko djece), a u cilju zaštite zdravlja, situacija se još i dodatno pogoršala. Pozicija u kojoj su se zaposlene majke našle naziva se i tzv. četvrta smjena (eng. fourth shift). Ona je itekako zahtjevna i rezultira u dodatnom opterećenju koje može dovesti i do tzv. izgaranja (engl. bournout), o čemu se dosta i raspravlja u novije vrijeme. Rezultati pokazuju kako su majke, u odnosu na razdoblje prije pandemije, u najvećem opsegu dodatno opterećene poslovima obrazovanja djece zbog zatvaranja škola i prelaska na online nastavu. No, na leđima majki je također i velika količina dodatnog tereta svakodnevnih poslova u kućanstvu i brige za starije članove obitelji.

Zbog protu-pandemijskih mjera, veliki broj žena su bile primorane prijeći na rad od kuće. Tradicionalna percepcija u javnosti jest da rad od kuće nije rad, već blagodat. Stoga često i sami članovi kućanstva prebacuju dio neplaćenog rada i svojih dužnosti u kućanstvu na majku jer je ona kod kuće, a ne „na poslu“. Rezultati istraživanja pokazuju da je majkama koje rade od kuće ipak teže. Naime, radom od kuće teško je razgraničiti radno vrijeme jer se obveze plaćenog posla isprepliću s neplaćenim obiteljskim obvezama. U takvim situacijama raste vjerojatnost većeg ukupnog opterećenja majki koje od nula do 24 sata trebaju balansirati posao i obiteljske i kućanske odgovornosti (odrađuju četvrtu smjenu).

Raspodjela obaveza i prije pandemije nije išla u korist žena. Kada je riječ o raspodjeli obaveza između članova obitelji, većinu obaveza u pandemiji preuzimaju majke, a u odnosu na slobodno vrijeme prije pandemije sada imaju puno manje vremena za sebe. Zanimljiv je podatak prema kojemu majke koje rade od kuće imaju manje vremena za sebe od majki koje ne rade od kuće.

Nadalje, rezultati pokazuju da, zbog dodatnih ograničenja, pritiska i opterećenja koji su se pojavili zbog novonastale krizne situacije, majke osobno, ali i na razini obitelji doživljavaju stres u jačem intenzitetu nego prije.

Kada je riječ o promjenama koje se odnose na poslovnu domenu, rezultati pokazuju kako su se određene promjene vezane uz obavljanje posla dogodile zbog odluke poslodavaca, ali i zbog vlastitih odluka majki. Određeni postotak majki je odlukom poslodavca morao raditi i više nego prije, pa su neke zbog toga bile primorane i promijeniti posao (preuzeti slabije plaćeni posao) zbog povećanja obveza kod kuće. Naime, morale su se žrtvovati kako bi dobile više vremena da se posvete ostalim obavezama kod kuće. Veoma važno je naglasiti da se efikasnost majki u obavljanju plaćenog posla nije mijenjala bez obzira na broj djece, te jesu li radile od kuće ili ne.

Važan aspekt našeg istraživanja jest i financijska pozicija majki. Ispitali smo financijska znanja i financijsku otpornost obitelji i majki te jesu li se stavovi i ponašanja majki u vezi s novcem promijenili uslijed pandemije. Na sva tri bazična pitanja (The Big Three) kojima se ispituje financijsko znanje, samo 29,7% majki je odgovorilo točno. Zanimljivo je da je 44,8% majki izjavilo da zarađuje više ili podjednako kao drugi članovi kućanstva. Unatoč tome, teret najvećeg dijela povećanog opsega neplaćenih kućanskih poslova je i dalje na majkama.

Rezultati ankete upućuju na to da majke u vrijeme pandemije osjećaju da je njihova buduća financijska pozicija ugroženija u odnosu na obiteljsku. Je li takva percepcija posljedica preopterećenosti majke dodatnim obvezama oko obrazovanja djece, opsegom kućanskih poslova, potrebom njege starijih i oboljelih članova obitelji, ili je pak odraz nedovoljnog financijskog znanja majki, ili nametnute nepovoljne pozicije kod poslodavca (na poslu), pitanje je na koje ćemo, nadamo se, odgovoriti konačnim rezultatima našeg istraživanja.

Izv. prof. dr. sc. Ana Rimac Smiljanić

Izv. prof. dr. sc. Ivana Bulog

Doc. dr. sc. Sandra Pepur

KORIŠTENA LITERATURA:

• Kate Power (2020). The COVID-19 pandemic has increased the care burden of women and families, Sustainability: Science, Practice and Policy, 16:1, str. 67-73.

• WTO (2020). The economic impact of Covid-19 on women in vulnerable sectors and economies information note, World Trade Organization, https://www.weforum.org/agenda/2020/09/covid-19-gender-inequality-jobs-economy/
• https://www.wto.org/english/news_e/news20_e/info_note_covid_05aug20_e.pdf

Slike: iz dostavljenog istraživanja.

Objava BALANSIRANJE POSLOVNIH I OBITELJSKIH OBAVEZA MAJKI U VRIJEME PANDEMIJE pojavila se prvi puta na Mreža žena.

Piše: Iva Babić, odvjetnica, Petrić & Kajić odvjetničko društvo d.o.o.

Veliki broj poduzetnika ostao je zatečen prošlogodišnjim zbivanjima koja su bila uzrokovana globalnom pandemijom virusa COVID-19 te se izazovna poduzetnička situacija za veliki broj djelatnosti produžila i na ovu godinu. Međutim, poduzetnici su po svojoj samoj definiciji i prirodi snalažljivi, prilagodljivi i spremni na kompromise kako bi održali te ojačali svoje poslovanje.

Mjere koje su od strane Vlade RH bile ponuđene poduzetnicima bile su u velikoj mjeri kritizirane od strane poduzetnika te su za pojedine djelatnosti imale svoju svrhu u tijeku 2020. godine, no za većinu djelatnosti nisu bile dostupne u dužem periodu te su se poduzetnici uglavnom snalazili, kao i inače, samostalno.

Poduzetnici koji zapošljavaju radnike bili su suočeni s potencijalnim prestankom poslovanja te su mnogi bili prisiljeni prilagoditi svoje poslovanje novim okolnostima, bilo s ciljem smanjenja troškova, bilo s ciljem održanja poslovanja ili pak samo zbog prilagodbe “novom normalnom”.

Jedan od načina prilagodbe novim okolnostima za poduzetnike koji zapošljavaju radnike može biti prilagodba postojećih ugovora o radu promjenama uslijed izvanrednih okolnosti koje su nastupile i čije posljedice se još uvijek u većoj ili manjoj mjeri osjećaju.

Tako je sukladno ovlaštenjima iz Zakona o radu moguće promijeniti raspored radnog vremena, uvesti nejednaki raspored radnog vremena ili radno vrijeme radnika preraspodijeliti. Isto tako, moguće je skraćivanje radnog vremena odnosno određivanje rada u nepunom umjesto u dosadašnjem punom radnom vremenu te određivanje smjenskog rada.

Skraćivanje radnog vremena

U smislu odredaba Zakona o radu, skraćeno radno vrijeme je termin koji se koristi za slučaj obavljanja poslova na kojima, uz primjenu mjera zaštite zdravlja i sigurnosti na radu, nije moguće zaštititi radnika od štetnih utjecaja, te se iz tog razloga radno vrijeme skraćuje razmjerno štetnom utjecaju uvjeta rada na zdravlje i radnu sposobnost radnika. Međutim, kod skraćenog radnog vremena u smislu čl. 64. Zakona o radu ne smije se raditi razlika u odnosu na radnike koji rade u punom radnom vremenu pri ostvarivanju prava na plaću i drugih prava iz radnog odnosa.

Dakle, pojam tzv. skraćivanja radnog vremena / radnog tjedna nije istoznačan pojmu skraćenog radnog vremena u smislu Zakona o radu već bi tzv. skraćeno radno vrijeme / skraćeni radni tjedan bio odgovarajući radu u nepunom radnom vremenu u smislu Zakona o radu s obzirom na to da se razmjerno skraćivanju radnog vremena smanjuje i plaća radnika.

Skraćivanje radnog vremena se najviše veže uz Njemačku i njihov model tzv. Kurzarbeit. Naime, Njemačka je još 2008. godine uvela model skraćenog radnog vremena te se iz današnje perspektive smatra da je taj model sačuvao brojna radna mjesta u vrijeme zadnje velike svjetske krize.

U Hrvatskoj je kraće vrijeme bio na snazi Zakon o potporama za očuvanje radnih mjesta, međutim je isti ukinut početkom 2017. godine. Primjenom skraćenog radnog vremena, radnici će tada raditi u nepunom radnom vremenu s obzirom na to da je nepuno radno vrijeme svako vrijeme koje je kraće od punog radnog vremena u trajanju od 40 sati tjedno.

U tom slučaju bit će potrebno i da poslodavac i radnik zaključe pisani aneks ugovora o radu s obzirom na to da se mijenjaju osnovni uvjeti prvotnog ugovora o radu, odnosno radno vrijeme te posljedično tome i plaća radnika. S obzirom na dvostrani karakter ugovora o radu, i poslodavac i radnik će morati suglasno ugovoriti smanjenje broja radnih sati odnosno rad u nepunom radnom vremenu.

Bitno je napomenuti kako je Zakonom o radu propisano da se ne samo plaća, već i druga materijalna prava radnika (jubilarna nagrada, regres, nagrada za božićne blagdane i slično) utvrđuju i isplaćuju razmjerno ugovorenom radnom vremenu, osim ako kolektivnim ugovorom, pravilnikom o radu ili ugovorom o radu nije drukčije uređeno.

U svakom slučaju, važno je bilo kakve promjene ugovora o radu u smislu promjena u rasporedu radnog vremena, skraćivanja radnog vremena ili promjene rada s punog na nepuno radno vrijeme regulirati pisanim aneksom ugovora o radu koji će zaključiti sporazumno poduzetnik kao poslodavac s jedne strane i radnik s druge strane.

Rad od kuće

Veliki broj poduzetnika, pogotovo malih i mikro poduzetnika, rad ionako redovito obavlja od kuće ali značajan broj poduzetnika koji imaju zaposlene radnike rad obavlja u poslovnom prostoru koji je u vlasništvu poduzetnika ili pak češće u zakupu ili na korištenju poduzetnika. S obzirom na to da poslovni prostor sam po sebi podrazumijeva izvjesne mjesečne troškove, mnogi poduzetnici su i nakon prestanka lockdown-a nastavili s radom od kuće, i to ne samo poduzetnici koji su jedini zaposlenici svojih društava ili obrtnici, već i poduzetnici sa zaposlenim radnicima.

Rad od kuće u redovnim okolnostima predstavlja rad na izdvojenom mjestu rada sukladno čl. 17. Zakona o radu. U slučaju ugovaranja rada od kuće odnosno rada na izdvojenom mjestu rada, dakle mjestu različitom od sjedišta ili poslovnog prostora poslodavca, Zakon o radu predviđa obvezni sadržaj takvih ugovora o radu.

Naime, s obzirom na to da je riječ o specifičnoj situaciji u kojoj radnik rad obavlja izvan prostora poslodavca, bit će potrebno u takav ugovor o radu ili aneks ugovora o radu uključiti i dodatne odredbe koje se tiču radnog vremena, opreme za obavljanje posla, upotrebe vlastite opreme radnika i naknadi troškova u vezi s time, naknade drugih troškova radniku te načinu osposobljavanja i stručnog usavršavanja radnika.

Iako je riječ o radu od kuće, poduzetnik će kao poslodavac morati voditi računa o organizaciji posla i sigurnosti radnika, radnom vremenu i odmorima radnika. S druge strane, radnik je svakako dužan za vrijeme obavljanja rada od kuće posao i zadatke koje dobiva po nalogu poslodavca obavljati s dužnom pažnjom. U slučaju da je određen rad od kuće radnik ima pravo na svoju redovnu plaću s obzirom na to da je jedino što se promijenilo mjesto obavljanja rada.

Prethodno pandemiji, za većinu trgovačkih društava i poduzetnika koji imaju zaposlene radnike rad od kuće je bio rijetkost te su tako uglavnom radila trgovačka društva iz područja IT-a, i to tako da su uglavnom kombinirali rad u prostoru poslodavca i rad od kuće odnosno rad na izdvojenom mjestu rada.

Danas je rad od kuće ili rad na izdvojenom mjestu rada postao uobičajena pojava za veliki broj djelatnosti, od velikih korporacija i banaka pa do malih, srednjih i mikro poduzetnika koji zapošljavaju radnike. Nove okolnosti i poslovno okruženje koje se intenzivno mijenja će svakako zahtijevati i daljnje prilagodbe od strane poduzetnika koje bi trebale biti popraćene i odgovarajućim aktivnostima zakonodavca.

Foto:Vlada Karpovich, Pexels

Objava Skraćivanje radnog vremena i rad od kuće pojavila se prvi puta na Mreža žena.