Predsjednice Međunarodne mreže poslovnih žena, Ivana Radić i članica Veronika Mudri Šestan, na poziv predsjednice Udruženja poslovnih žena Srbije, dr. Sanje Popović Pantić,  sudjelovale su na EXPO 2022. i konferenciji Žensko preduzetništvo – povežite se za pokretanje i unapređenje svog biznisa koja se održala 6.listopada 2022. u Privrednoj komori Srbije.

Organzaizatori ove konferencije su Vlada Republike Srbije, Privredna komora Srbije, Udruženje poslovnih žena Srbije i UN women.

Nakon uvodnih govora na panelu Transformacija biznisa u cilju rasta sudjelovala je predsjednica Međunarodne mreže poslovnih žena, Ivana Radić koja je rekla: ” Ženski biznisi, kao i svi biznisi, prolaze kroz fazu promjena što zbog utjecaja Covid 19 što zbog ubrzane digitalizacije. Svako poduzeće, odnosno svatko tko vodi poduzeće mora razmisliti što može poduzeti. U svojoj knjizi Liderstvo u globalnom kaosu sam navela primjere tvrtki koje su nestale jer se nisu prilagođavale, ali i tvrtke poput Kodaka koje su razumjele što se događa i da bez digitalne fotografije neće biti moguće opstati. Oni su se prilagodili.

Uber, AirBnb i mnoge druge su stvorile disrupciju na tržištu svojim drugačijim poslovnim modelima i tako promijenili odnose. Svaka od nas mora promisliti što može učiniti dok ne bude prekasno.”

Na drugom panelu pod nazivom Žene i inovacije, članica Međunarodne mreže poslovnih žena, Veronika Mudri Šestan predstavila je svoju tvrtku Magic Croatia d.o.o. i VR naočale koje su promijenile doživljaj turista koji dolaze u Zadar.

VR (Virtual reality) naočale omogućuju da turisti vide nepoznatu povijest Zadra i vode ga kroz 8 točaka u gradu. Ova inovacija omogućila je tvrtki Magic Croatia d.o.o da bude prva tvrtka koja nudi ovakav proizvod na tržištu, a  time i pomogla da tvrtka postane prepoznatljiva.

Foto:Mreža žena

Objava Sudjelovanje na EXPO 2022 – konferenciji Žensko preduzetništvo u Beogradu pojavila se prvi puta na Mreža žena.

Piše: Prof. dr. Knežević Marija, Univerzitet za poslovne studije, Banja Luka, Republika Srpska

Posljedice COVID 19 pandemije predstavljaju velik izazov za žene poduzetnice, jer su te posljedice u suvremenoj znanosti za sada još nepoznate. Navedeno povećava odgovornost zdravstvenog sektora u pogledu metoda liječenja i obuzdavanja širenja i masovnog obolijevanja. S druge strane nam se nameću neslućene prilike osiguranja održivog privrednog rasta u novonastalim uvjetima.

Novost je to što se moraju uskladiti briga o opstanku poduzeća, briga o radnicima i njihovim obiteljima, te briga o prirodnoj i društvenoj sredini. Najviše su pogođene države u kojima je pandemija bila najteža i koje se većinom oslanjaju na globalno tržište, svjetsku trgovinu, turizam, izvoz roba i strane investicije. Zatvaranja poduzeća, nezaposlenost, prekidi u školovanju i teškoće u primarnoj zdravstvenoj zaštiti vjerojatno će imati dugotrajne posljedice na razvoj ljudskih
resursa, na sve društvene grupe, a posebno na obitelj.

“Ovo je vrlo zabrinjavajuće, jer će kriza vjerojatno ostaviti dugotrajne posljedice i dovesti do krupnih globalnih izazova. Prva stavka na dnevnom redu je rješavanje hitnih globalnih zdravstvenih i ekonomskih pitanja. Uz to, globalna zajednica se mora ujediniti kako bi se  pronašao način za snažniji oporavak, kako bi se izbjeglo da se još veći broj ljudi suoči sa siromaštvom i nezaposlenošću”, naglasila je Ceyla Pazarbasioglu, potpredsjednica Svjetske banke
za ujednačen rast, financije i institucije.

HOĆEMO LI POSLOVATI U COVID ILI POSTCOVID UVJETIMA?

Društvena odgovornost poduzeća i pojedinaca se proširuje u novonastalim uvjetima: nije dovoljno da poduzeća uredno ispunjavaju svoje obveze prema državi, zakonu i radnicima već je nužno povećati briga o okolini, o prirodnoj i socijalnoj sredini.

COVID 19 je pored drugih čimbenika i ekološka opomena jer smo u trci za profitom  zapostavili i ugrozili ambijent u kojem živimo i poslujemo. Tako korporativna društvena  odgovornost postaje odgovorna za skladno funkcioniranje svih sudionika u privređivanju: poduzeća, lokalne zajednice, države, odnosno, postaje odgovorna za podizanje društvene i  ekološke etike na razinu s koje se vraća sklad svih stakeholdera privređivanja i poduzetništva.

U tom smislu se razvoj tehnologija, a koji je neminovan, treba humanizirati, a to znači podrediti čovjeku zbog koga i nastaje i razvija se, jer čovjek je subjekt svih ekonomskih i  društvenih procesa, ali je i krajnji korisnik i uživatelj rezultata tehničko-tehnološkog razvoja.  U ovom novom prirodnom, poslovnom i kulturnom ambijentu potrebno je redizajnirati i pojam  poduzetništva, uvjete i puteve njegovog nastanka i razvoja.

To redizajniranje treba ići u pravcu početnih strategija, ciljeva, misija i vizija u koje poduzetnik ugrađuje vrijednosti koje na duži period osiguravaju održivost njegovog biznisa. Ekološka etika, humanost, briga o zajednici i radnicima se stavlja ispred dosadašnjeg osnovnog motiva: osobnog interesa i profita.

Covid 19 je samo još jedna dodatna pojava koja nas opominje da živimo u svijetu u kome je sve više povratnih sprega i da predviđanje događaja, pojava i procesa postaje sve više upitno, jer je previše iznenadnih situacija, nepredvidljivih, ali s dalekosežnim posljedicama.(1)

____
(1) Još nije moguće sagledati niti predvidjeti kakve će posljedice COVID 19, ostaviti u toku 2021. godine, a i kasnije.

Prvi rezultati izvještaja

UN (2020) objavljuje prve vidljive posljedice Corona virusa na ekonomiju: u travnju 2020. prvi put cijena nafte ide u minus uslijed naglog smanjenja potražnje, uslijed naglog smanjenja  privrednih aktivnosti i socijalnih kretanja (2), s teorijom „ostanite kod kuće “. Gans (2020) uočava  da je prava katastrofa ne pandemija corona virusa i broj oboljelih i umrlih, nego glad, koja se do  kraja 2020. godine udvostručava u Svijetu i zahvaća preko 250 milijuna stanovnika planete
Zemlje.

Pogođene su mnoge grane privrede, a posebno turizam, promet, ugostiteljstvo, mnoge trgovine,  razne agencije i druge uslužne djelatnosti. Distribucija hrane od proizvođača do potrošača na globalnom nivou postaje problem, jer pucaju lanci nabave na internacionalnom nivou, prvenstveno zbog zatvaranja zemalja, ekonomija, transporta.

Ljudi se zatvaraju u svoje domove, raste apatija i anksioznost, nasilje u porodici i među vršnjacima, raste korištenje opojnih
sredstava uslijed nezaposlenosti i besposlenosti. „Crni labud “(3) kruži svijetom i prijeti  nedostatkom hrane i osnovnih životnih namirnica za sve veći broj ljudi na Zemlji, a distribucija hrane postaje problem, jer pandemija dovodi do problema izvoza i uvoza, čuvanja hrane u  dugim čekanjima procedura i granica.

_____

(2) Redovni Izvještaji UNWTO I USAID agencija
(3) Runde (2009) je upotrijebio termin “Crni labud” za pojave koje su potpuno neočekivane, ali s
dalekosežnim posljedicama

IMA LI SVJETLA NA “KRAJU TUNELA”?

Je li i na koji način moguće osigurati zaradu u „postmodernom “i COVID 19 poslovnom ambijentu? Što je zajedničko velikim poduzetnicima: Napolenu, Tesli, Pupinu, Picassu, Bill Gatesu, Đokoviću, Ronaldu? Nije obrazovanje, nije hrabrost, nije gomila znanja, jer je svaki od navedenih na svoj poseban način postigao uspjeh! Svi su oni imali ili željeli nešto više, nešto šire, nešto globalno, nešto drugo ili nešto što nitko ne može. To je taj osnovni san i moto svakog  poduzetnika u prvoj fazi poduzetništva, gdje novi poduzetnik traži svoju „zvijezdu pod kapom  nebeskom “.

Na što se trebaju fokusirati budući poduzetnici? 

Iz toga možemo izvući zaključak za buduće poduzetnike koji trebaju prvo imati svoj san, zatim cilj, pa energiju, ustrajnost i želju da dođu do tog trona. Potrebno je da se novi poduzetnik izdigne iznad dosadašnjeg osnovnog (često i jedinog) cilja poduzetništva – postizanja što većeg  profita. Novi poduzetnik se treba orijentirati šire, da u svoje ciljeve ugradi i postizanje humanog i pozitivnog za lokalnu zajednicu, državu, regiju ili još šire.

Takva orijentacija poduzetnicima povećava medijski interes i pozitivan stav lokalne zajednice, a zatim i svih stakeholdera, koji mijenjaju ogromna sredstva ulagana u marketing u linearnoj ekonomiji. Budući poduzetnici, ako žele uspjeh na duži period, trebaju u svoju početnu viziju ugraditi trenutak etičnosti prema prirodi, brigu o radnicima i društvenoj zajednici i širim globalnim ciljevima.

Ovakva orijentacija budućih poduzetnika je nužna i iz perspektive potrošača, jer je ekološka etičnost, humanost i odgovornost prema prirodi i čovjeku sve više propagirana i prihvaćena kod  mladih potrošača, klijenata i kupaca. Dakle, profit i korporativna društvena odgovornost su sve više u pozitivnoj korelaciji, gdje profit ne treba biti osnovni (ili jedini) cilj poduzetništva, kako je bilo u linearnoj ekonomiji, nasuprot sve više propagiranoj u suvremenoj literaturi, cirkularnoj i
održivoj ekonomiji.

Mislim da ne treba dokazivati da su žene – poduzetnice ekološki osjetljivije i da ih vise dotiče briga o životnoj, radnoj i društvenoj sredini, koju gradimo i
ostavljamo kao poslovni ambijent našoj djeci.  S druge strane utrka za profitom kao najveći i jedini motiv poduzetništva, također, nije karakteristika ženskog poduzetništva, ili poduzetništva žena, tako da će žene u  budućnosti biti spremnije za menadžment rizika, koji će se ugrađivati u sve strategije, misije i vizije poduzetništva.

Zato će menadžment rizika i prepoznavanja novih uvjeta i pretvaranje u poslovne izazove, te prilagođavanje biznisa njima biti važan preduvjet uspješnog poslovanja u postcovid periodu, ili preciznije rečeno, u pandemijskom  periodu razvoja društva i ekonomije. Ono s čim poduzetnici trebaju računati su i nove pandemije, jer će budućnost čovječanstva biti s njima suočena, gdje je COVID 19 samo prva globalna opomena. To znači da će biti u problemu ovisnost o uvozu, globalnih kretanja, jer će izolacije, zatvaranja i zaključavanja ekonomija biti prisutne.

Za poduzetnike to znači orijentaciju na lokalnu ekonomiju, ekonomiju malog obima i usluge lokalnom stanovništvu. Bijeg iz velikih urbanih konglomerata u kojima je i bez pandemija postalo nemoguće živjeti(4), što pokazuju i ostale iznenadne pojave u prirodi: poplave, zemljotresi, povećavanja razine mora, treba biti orijentacija budućih stanovnika planete.  Nema dovoljno čiste vode, zraka, zelenila, slobodnih prostora za rekreaciju, vrijeme se troši na putu i u nabavci osnovnih životnih namirnica.

Ruralne sredine, okolice gradova i prostori netaknute prirode postaju sve važnija područja stanovanja i života, a to za poduzetnike znači biznis bilo u proizvodnji ili uslugama. Dakle, orijentacija na proizvodnju zdrave i čiste hrane, pitke vode i usluge u tim novim sredinama su prilike i šanse za nove poduzetnike.
Područja u koje treba usmjeravati poduzetničke ideje su sektori koji iskazuju preopterećenost u vrijeme korona krize kao: zdravstvo, komunalne službe, policija,
vojska i svi ekološki sektori, usmjeren na očuvanje sredine u kojoj sve događa.

Dakle, treba se orijentirati na biznise koji brinu o čovjeku i njegovom zdravlju jer će GMO i fast food izgubiti na važnosti i ostati nužnost samo najsiromašnijih dijelova svijeta. Slow food, suverenitet hrane i briga o čovjeku, postat će imperativ svih budućih biznisa, bilo da se radi o čovjeku stanovniku, čovjeku konzumentu ili o čovjeku
radniku.

______
(4) U takvim sredinama je sve postalo problem: smeće, buka, prijevoz, a zelenilo se mjeri u kubnim centimetrima, po glavi stanovnika. Podatak da u Kairu stanovnik ima samo 12cm2 zelenila po glavi stanovnika, gdje smo vidjeli da su građani hodali sa maskama po gradu prije desetak godina.

Cirkularna ekonomija mora preuzeti mjesto dosadašnjoj linearnoj ekonomiji i biti način privređivanja budućih poduzetnika, koji će proizvoditi zadržavajući repromaterijal, resurse i proizvode što duže u lancu proizvodnje i nastojati proizvoditi sa što manje otpada, odnosno da svaki otpad iz jedne djelatnosti postane resurs za drugu.

Poduzetništvo treba postati način razmišljanja i stil života. Razvoj ekološke svijesti, etike i ekološkog poslovnog morala treba biti sastavni dio svih ekonomskih i poslovnih strategija, jer budući poduzetnik je čovjek mnogo religiozniji od prethodnih poduzetnika i s tog aspekta se očekuje da on bude humaniji, kako prema sebi, tako i prema drugom čovjeku, a onda i prema prirodi i zajednici u kojoj posluje da bi živio, a ne obrnuto.

Foto:Pexels

Objava PODUZETNIŠTVO ŽENA U POST COVID UVJETIMA pojavila se prvi puta na Mreža žena.

U organizaciji Međunarodne mreže poslovnih žena i Europskog doma Zagreb danas je održano online događanje uoči Majčinog dana – Majke – Poduzetnice u globalnom društvu: Jedan od najvažnijih dijaloga današnjice.

Nakon uvodnog govora koji je održala predsjednica Međunarodne mreže poslovnih žena, Ivana Radić i Maja Lovrinčević iz Europskog doma, program su otvorile Ivana Fakin i Tajana Knez, predavanjem Majčinstvo kao potencijal za poduzetništvo, osnivačice platforme za majke i djecu – Mama market.

Ivana Fakin je podijelila statističke podatke koje se odnose na majke i poduzetništvo kao što je da se 57 posto majki odlučuje za poduzetništvo u dobi oko 40 godina. Potpora partnera je jako važna u cijeloj priči. Poduzetništvo na majkama ostavlja trag na svakoj majci. 67% majki se manje bavi vježbanjem, 64 posto se manje druži s prijateljicama, 44 posto majki se osjećaju krivima, jer su poduzetnice.

Tajana Knez je istaknula da majčinstvo snažno utječe na život žene, osvijesti našu unutarnju snagu koja aktivira naše mehanizme, potiče nas da nađemo svoje kvalitete koje možemo podijeliti sa svijetom. Platforma Mama market pruža kvalitetne, ekološki osviještene proizvode.

Sara Novak je istaknula da su očekivanja jako važna, odnosno da ne trebamo udovoljavati tuđim očekivanjima. Jako je važno stvoriti balans u životu, biti zahvalna. Žene koje vole raditi bore se s krivnjom poslije odlaska s porodiljinog. Potrebno je naći krug istomišljenica i okružiti se ljudima koji su podrška.

Međunarodna iskustva Majčinog dana

Voditeljica panela Gordana Matković  otvorila je panel diskusiju na kojoj su sudionice pričale o tome kakvi su običaji za Majčin dan u njihovim zemljama.

Santa Domijan Zviedre iz Latvije kaže da se u Latviji za taj dan nekoliko dana prije pripremaju događanja, priredbe u školama, vrtićima. Djeca taj dan mamama poklanjaju cvijeće, pripremaju doručak i slično. Taj dan je u Latviji jako važan, a žene su puno ravnopravnije s muškarcima nego u Hrvatskoj.

Māra Vītols Hrgetić iz Venezuele rekla je da je Majčin dan jedan od najvažnijih dana u Venezueli i na njega se priprema mjesec dana unaprijed. To je poseban dan kada se slave majke, odlazi se na groblje i odaje s počast majkama. Cvijeće i svijeće su jako važni.

Marijana Brzaj iz Ukrajine je istaknula da u Ukrajini porodiljini dopust traje do 3 godine, ali se pomoć države dobije jednokratno, nema mjesečnih uplata. Za vrijeme SSSR-a nije bilo poduzetništva, a nakon raspada s poduzetništvom su krenuli muškarci. Otprije 10 godina, i žene su krenule u poduzetništvo. Žene sada imaju veću podršku, uloga žene kao majke se odmiče od tradicionalnog viđenja. Žena ima pravo na samo realizaciju svojega potencijala kroz stvaranje karijere i kroz poduzetništvo.

JI Suk Beak Tomas iz Južne Koreje je ispričala svoja iskustva i kaže da žene u Južnoj Koreji ostaju vrlo kratko na porodiljinom, a često se nakon uloge majke povlače iz karijera. U Južnoj Koreji  je znanje i edukacije su jako važni tako da se jako velika pozornost stavlja upravo na obrazovanje. Ženama nije nimalo lako, a u današnje vrijeme žene koje su ostale kod kuće postale su i YouTube-rice te je to veliki trend. Majčin dan se obilježava na sličan način, a mentalitet je dosta sličan.

Ivana Radić iz  Hrvatske je istaknula da se žene jako trude da ostvare svoju financijsku neovisnost.  Potpora s muške strane je jako važna. Najvažnije je stvoriti dobe i zdrave odnose u obitelji. Istaknula je da žene moraju imati svoje vrijeme, posvetiti se sebi, imati prostora za sebe jer ako smo mi  sretne sve drugo će lakše funkcionirati.

Gordana Matković je zahvalila svima i ustanovila da je svim našim gošćama jako lijepo u Hrvatskoj i da je to nama ovdje poruka da život ovdje trebamo gledati i iz druge perspektive.

Snimka događaja je dostupna ovdje:https://youtu.be/hMfNl00CJB4 

Foto: Mreža žena

Objava Mreža žena održala međunarodno online događanje uoči Majčinog dana pojavila se prvi puta na Mreža žena.