Tajna veza Pečuha i Hrvatske?
Jedno od mjesta gdje se nalazi profesionalno hrvatsko kazalište izvan Hrvatske je mađarski grad Pečuh, udaljen tek nekih 40-ak kilometara od hrvatske granice. Hrvatsko kazalište u Pečuhu započelo je s radom 1992. i jedno je od dva kazalište izvan granica Hrvatske koje cjelokupan repertoar izvodi na hrvatskom jeziku. Ova kulturna ustanova nastala je vizijom Antuna Vidakovića o „dva jezika, dvije kulture u jednom kazalištu“.
No, nije samo kazalište razlog zbog kojeg Hrvati hrle u Pečuh na izlet. Pečuh, stotinama kilometara udaljen od mora i bez ijedne rijeke, njegovi stanovnici nazivaju gradom mediteranskog „šmeka“. Ironično, ali istinito. Dovoljna je samo jedna šetnja središnjim ulicama da se otkrije razlog – terase kafića i restorana pune su ljudi koji uživaju u dobrom vinu i izvrsnoj hrani.
Na glavnom gradskom trgu, trgu Szechenyi, nalazi se simbol Pečuha, Gazi Kasim-pašina džamija. Njena je priča zanimljiva.
Za vrijeme osmanlijske vlasti, Gazi Kasim-paša srušio je crkvu Svetog Bartolomeja i od njenog kamena sagradio džamiju da bi, nakon oslobođenja grada, Mađari preuredili džamiju u crkvu – mijenjaju joj kupolu i dograđuju oltar. Tako danas na glavnom trgu stoji džamija bez minareta, sa kupolom na kojoj se nalaze i polumjesec i križ, a u unutrašnjosti s kršćanskim freskama i oltarom na jednoj, i stihovima iz Kurana na drugoj strani.
Malo dalje, preko puta katedrale svetog Petra i Pavla nalazi se najznačajniji kompleks, Cella Septichora, ranokršćanska nekropola izgrađena krajem 4. stoljeća, i ranokršćanski mauzolej.
Cella Septichora sastoji se od sedam podzemnih prostorija i čuva ostatke ranokršćanskih grobnica, a zidovi grobnice Petra i Pavla iz 4. stoljeća oslikani su freskama ovih apostola, Adama i Eve, Noe… Obje građevine se od 2000. godine nalaze na UNESCO-vom popisu svjetske baštine. 
Kulturna četvrt Zsolnay proslavila je Pečuh u cijelom svijetu. U tvornici koja se nekada tu nalazila, proizvodio se skupocjeni porculan posebne eozin boje, „boje svjetlosti” (proces proizvodnje i danas je tajna), kao i pirogranit keramika, otporna na vanjske uvjete, koja krasi preko 1000 objekata širom svijeta, među ostalim i crkvu Svetog Marka u Zagrebu.
Muzej Zsolnay nalazi se u ulici Kaptalan, „ulici muzeja”, dok su u kulturnoj četvrti smješteni Mauzolej Zsolnay (popularno zvan pečujski Panteon), galerija M21, Kazalište lutaka, planetarij i brojne obrtničke radnje i kafići… Ovdje ćete vidjeti značajne primjerke keramike Zsolnay, a mnogi od njih su neprocenjive vrijednosti. Jedan takav je slika Pana na porculanu koju je umjetnik slikao u potpunom mraku, a svoje djelo je u pravim bojama vidio tek nakon pečenja.
OKOLINA PEČUHA
Blizu grada nalazi se banja Harkany, koju je posjećivalo više od milijun ljudi iz bivše Jugoslavije, pa se i dalje mogu vidjeti upute na hrvatskom jeziku. Banja je čuvena po ljekovitoj vodi sa sumpornim spojevima, koja ima ljekovito djelovanje na obnavljanje hrskavice zglobova, kronične ginekološke upale, neplodnost, psorijazu… N
edaleko je i zamak Siklos iz 13. stoljeća, vjerojatno jedini zamak koji u svom vinskom muzeju ima stalno zaposlenog somelijera. U njemu se redovito održavaju viteške predstave na konjima i razna druga događanja, a djeca mogu uživati u zatvorenom tematskom igralištu.
Dok je Pečuh poznat po svojim premium pivima i cvjetnim bijelim vinima, osobito po cirflandlu, sorti grožđa koje rađa samo ovdje, okolni Villány je najpoznatije mađarsko vinogorje kad je riječ o crnim i roze vinima. Najpoznatije crne sorte su portugizac, frankovka, cabernet franc, cabernet sauvignon, merlot, pinot noir, zwigelt i kadarka.
Zaštićena vrsta šafrana, prelijepog bijelog cvijeta koji Mađari nazivaju “kikerics” je endemska vrsta koja raste na brdu Villány i zaštitni je znak vina iz vilanjske regije.
Photo: Mađarska turistička zajednica