Održana konferencija za Dan žena – “Ženska strana biznisa”

Prošli tjedan, na Dan žena održali smo konferenciju “Ženska strana biznisa”, u organizaciji Međunarodne mreže poslovnih žena, Razvojne agencije grada Velika Gorica i Centra za kulturu dijaloga.

Uvodno predavanje o važnosti networkinga održala nam je Aleksandra Carvalho, direktorica računovostvene tvrtke Mereor d.o.o. Istaknula je kako je svako umrežavanje je ulaganje u budućnost poslovanja. Iako važno za sve nas, za poduzetnice je posebno važno jer usput nauče kako se bolje predstaviti i reći što nude. Kontakti koje steknu možda neće odmah polučiti uspjeh, ali kao i u svemu drugome potrebno je vrijeme.

Na prvom panelu koji je vodila Ivana Radić, Predsjednica udruge Međunarodna mreža poslovnih žena i vl. i dir. tvrtke PResent Communications d.o.o., bavili smo se iskoracima na međunarodna tržišta, a  o svojim iskustvima života i rada u stranim zemljama i sa strancima, migrantima i azilantima pričale su: Mirela Senica, EMEA Head of Procurement for Client relations and Sourcing, Diversity Ambassador, IBM Hrvatska, Aleksandra Carvalho, Vlasnica i direktorica, Mereor d.o.o., Mateja Kalisar, Ravnateljica Razvojne agencije grada Velika Gorica (VE-GO-RA), Nejra Kadić Meškić, Izvršna direktorica Centra za kulturu dijaloga i Fatemeh Reihani, Vlasnica salona ljepote Samane.

Sve panelistice se slažu da multikulturalan tim ima svoje prednosti i da u vrijeme nedostatka radne snage na tržištu rada, strance koji dolaze iz raznih zemalja, treba što bolje integrirati u naše okruženje. Određenih izazova ima, ali to najviše treba promatrati na individualnoj razini te izbjeći predrasude i stereotipe. Hrvatska je po mnogočemu iza mnogih razvijenih zemalja, posebice po poreznom zakonu, ali kvaliteta života u Hrvatskoj  je ipak bolja nego u nekim drugim razvijenijim zemljama.

Mateja Kalisar je ispričala kako VEGORA pomaže poduzetnicima u njihovim prvim koracima u poslovanju pisanjem prijava za samozapošljavanje i kako su zahvaljujući drugim projektima koje VEGORA provodi, mnogi poduzetnici dobili pomoć u raznim fazama poslovanja. Osim na taj način, djelatnici agencije pomažu poduzetnicima jačanjem samopouzdanja i davanjem podrške.

Nejra Kadić Meškić je naglasila kako Centar za kulturu dijaloga provodi projekt integracije migranata i azilanata u hrvatsko društvo pod nazivom Novi susjedi. Smatra da ima prostora s obje strane da se olakša integracija i pomogne strancima koji su došli u Hrvatsku iz raznih razloga da si stvore dobar život.

Fatemeh Reihani je u Hrvatsku došla iz Irana nakon teškog puta s troje djece. Od tada je prošlo nekoliko godina, a ona je danas u Zagrebu otvorila svoj frizerski salon Samane, naučila je hrvatski, a djeca se školuju. Svakom strancu je teško kada se nađe u drugoj zemlji, posebno kad je jezik nepoznat, ali uz podršku i upornost, prepreke se mogu savladati.

Gđa Senica također je istaknula važnost umrežavanja, jer kako kaže; ženama omogućava upoznavanje s ljudima iz drugih industrija koje inače ne bi sreli u vlastitom poslovnom okruženju.

Predavanje o strahu i kako ga pobijediti održala nam je Sandra Šćurović, psihologinja. Tema je uvijek aktualna, posebno ako govorimo o ženama koje su krenule  poduzetničke vode. Istaknula je kako puno toga ovisi o našem vlastitim uvjerenjima na kojima treba raditi, kako nedostatke ne treba prikirvati nego savladati te kako treba učiti iz grešaka.

Drugi panel, koji je vodila Gordana Matković, Vlasnica i direktorica tvrtke Educamix d.o.o., bavio se stresom i utjecajem istog na naše zdravlje. U panelu smo ugostili; Ivanu Radić, poduzetnicu i predsjednicu Međunarodne mreže poslovnih žena, doc.dr.sc. Danijela Bursaća, dr.med., Specijalista ginekologije i opstetricije, Dr. med. subspecc. Anu Dimovu, užu Specijalisticu digestivne/abdominalne kirurgije, Dr. sc. Leu Galunić Bilić, dr. med., Specijalisticu radioterapije i onkologije i Snježanu Cenić Stojaković, Doktorandicu nutricionizma.

Svi naši gosti složili su se da je prevencija pola zdravlja i da se žene trebaju bolje upoznati s mjerama prevencije kao što su određena dostupna cjepiva te ići na preventivne preglede, odmarati se u skladu s poslom, godinama i aktivnostima.

Svaka žena iznad 30 godina trebala bi jednom godišnje ići na preventivne preglede, jer rano otkrivanje bilo koje bolesti dovodi do uspješnijeg izlječenja.

Neke od panelistica i same su se susrele s ozbiljnijim dijagnozama i liječenjem te su istaknule kako je u takvim slučajevima odnos koji pacijent razvije s liječnikom vrlo važan jer povjerenje pacijenta olakšava pristup cjelokupnom liječenju.

U panelu je također istaknuto kako hrana može biti i otrov i lijek, ovisno o našem organizmu, jer ne reagira svačiji probavni sustav jednako. Važno je “slušati” vlastiti organizam i unositi redovito obroke. Dijete mogu imati ozbiljne negativne učinke na zdravlje pa naša gošća, gđa Stojaković ne bi preporučila provođenje dijeta već da više razmišljamo o nutritivnim vrijednostima hrane koju konzumiramo.

Najvažnija poruka je da moramo slušati svoje tijelo jer ono kaže kada je dosta, samo što mi prečesto ne slušamo signale već propustimo preglede i ne preveniramo bolesti.

Zanimljiv je podatak koji je iznijela doktorica Ana Dimova, jedina kirurginja proktologica  u Hrvatskoj, da je oboljenje od raka debelog crijeva u Hrvatskoj u zadnjih 15 godina poraslo za 800 posto.

dr. Galunić Bilić je rekla da se žene uglavnom bolje nose s bolešću i da pozitivnije pristupaju liječenju.

Po završetku konferencije družili smo se uz hranu i piće u prostorijama hotela, a svi sudionici i posjetitelji konferencije prigodno su dobili vrećicu s poklonima. Za vrijeme druženja, svi su imali priliku upoznati se i s proizvodima i uslugama naših članica, kojima promoviraju zdrav pristup životu. Izlagali su: Be Healthy by Nature, Art Express studio Elizabeta Alković, Zen Zone by Vanja, Prirodno je najbolje, Ljiljana Kelihar – homeopatkinja, praktičarka Bach kapi i trenerica PEAT metode te Power Team by Ela Breški.

Hvala svim našim panelistima i gostima na dolasku, našim suorganizatorima Centar za kulturu dijaloga i Razvojna agencija grada Velika Gorica na podršci te našim sponzorima – Kozmetički salon Dora 98 i ICC za trgovinu i usluge.

Do sljedeće konferencije srdačan pozdrav,

Mreža žena

Fotografije: Arhiva Mreža žena

Objava Održana konferencija za Dan žena – “Ženska strana biznisa” pojavila se prvi puta na Mreža žena.

 Poslodavci: Hrvatska se mora brendirati kao zemlja poželjna stranim radnicima za život i rad

• Strani radnici nisu jeftina radna snaga
• Treba izgraditi sustav institucija koje će se baviti integracijom i privlačenjem stranih radnika u Hrvatsku

Održana je konferencija Ekonomija izvan okvira – naši novi susjedi na hrvatskom tržištu rada u organizaciji Centra za kulturu dijaloga i Međunarodne mreže poslovnih žena. Konferencija je okupila vodeće poslodavce na hrvatskom tržištu rada poput Rimac automobila, IKEE, Phillip Morris Internationala, Global Logica. Uz njih su se panelu pridružili Hrvatska udruga poslodavaca te Fima konstrukt – građevinska tvrtka.

Sve prisutne pozdravila je Ivana Radić ispred udruge Međunarodna mreža poslovnih žena i Nejra Kadić Meškić, izvršna direktorica Centra za kulturu dijaloga.

Ivana Radić i Nejra Kadić Meškić

Gđa Kadić Meškić u ime Centra za kulturu dijaloga rekla je da  unazad nekoliko godina provode projekt Novi susjedi posvećen osobama s odobrenom međunarodnom zaštitom. „Cilj ovog projekta je integracija i uključenje osoba s odobrenom međunarodnom zaštitom u hrvatsko društvo te jačanje interkulturalnog, prosperitetnog i demokratskog hrvatskog društva. Ovaj projekt prepoznalo je Ministarstvo unutarnjih poslova, a financira ga Vlada Republike Hrvatske i Europska unija. Posebno treba istaknuti da od rane integracije na tržište koristi imaju izbjeglice, gospodarstvo ,ali i društvo u cjelini.“

Uvodni govor održao je g. Žarko Katić, državni tajnik Ministarstva unutarnjih poslova Republike Hrvatske. Istaknuo je  da je Hrvatska u prosjeku svake godine izdala 82.000 dozvola za boravak i rad. To su sve više osobe iz daljih zemalja. Nepal je 5.zemlja po zahtjevima za boravak i rad.  „Ove godine ćemo premašiti 100.000 dozvola za rad i taj broj je svake godine sve veći. Do sad je u Hrvatskoj odobreno 1028 dozvola za osobe s međunarodnom zaštitom rada. Od toga je 890 azilanata. Najviše ih dolazi iz Sirije, Iraka, Afganistana, Irana i Eritreje. Osobiti izazov predstavlja zapošljavanje žena što zbog kulturoloških, što zbog jezičnih barijera.“

Iskustva hrvatskih tvrtki u promoviranju različitosti

Panel Iskustva hrvatskih tvrtki u promoviranju različitosti vodila je Ivana Radić, predsjednica Međunarodne mreže poslovnih žena.

 Milka Kosanović, direktorica odnosa s članovima HUP-a:“ Osobe koje dolaze u Hrvatsku dolaze iz situacija koje su teške. Te osobe dolaze u Hrvatsku i traže bolji život. Najveća prepreka su nerazumijevanje i predrasude i s jedne i s druge strane i za to je potrebna otvorenost. Poslodavci su često stigmatizirani kao oni koji radnu snagu žele iskoristiti, ali to nije točno.“

Na to se nadovezala gđa Đurđica Brebrić iz tvrtke Fima Konstukt koja ima iskustva sa zapošljavanjem stranih radnika i svih izazova s kojima se susretala pri zapošljavanju stranih radnika. Za Fima konstrukt je to bila strateška odluka i preživljavanje tvrtke koja danas, zahvaljujući stranoj radnoj snazi, uspješno posluje.

Katica Šamija iz Phillip Morris International kaže: „Korporacija ima svoje sustave, svoja pravila. Svaki posao je jednako plaćen bez obzira na spol, dob, kulturu, vjersko opredjeljenje. „ Istaknula je da je jako važno imati strukturu, a kompanija na visokoj poziciji ima osobu koja se bavi različitošću i uključivanjem. „Različitost se potiče, različitost se poštuje jer to kompaniji omogućuje inovacije!“ Različitost je omogućila da PMI od se isključivo duhanske industrije proširi i na druge segmente poput farmaceutske industrije.

Vladimir Kosanović iz Global Logica istaknuo je da dovođenje stranaca nije samo tehničko već demografsko pitanje. Mi zaostajemo u dovođenju stranaca. „Različitost donosi neku novu boju u kompaniju jer ako nemate tu komponentu ne možete shvatiti svijet u njegovoj različitosti. Svi moramo učiniti puno kao društvo i kao korporacije da bismo privukli ljude. Konkurencija je ogromna. Mi kao poslodavci stalno moramo nešto raditi, ne smijete spavati.“

Ajna Harčević iz Rimac automobila: „Mi kao poslodavac brendiramo svoju tvrtku kao nešto poželjno. Rimac automobili posluje već 13 godina i  zapošljava preko 35 različitih nacionalnosti, ali smo prošli jako težak put u ovih 13 godina poslovanja. Naš brend je olakotna okolnost i nemamo problema s privlačenjem stranaca, ali i dalje se suočavamo s barijerama i izazovima u administrativnom smislu. Birokratske prepreke su i dalje za neke aktivnosti nepremostive npr. rad na daljinu izvan Europske unije se ne može regulirati što bi trebalo biti moguće.“

Lidija Jagić iz robne kuće IKEA opisala je njihova iskustva s azilantima. Ikea je na globalnoj razini donijela inicijativu „Bolji dom“ te su na lokalnoj razini uveli program kojim omogućuju azilantima da na 3 mjeseca iskuse rad u IKEI. Posebno su osjetljivi na majke s djecom koje su posebna ranjiva skupina. Neki azilanti su ostali raditi no to ovisi o kapacitetima u kompaniji. Istaknula je da je najvažnija komunikacija.

Iskustva novih susjeda / osoba s odobrenom međunarodnom zaštitom u hrvatskih tvrtkama

Na drugom panelu Iskustva novih susjeda / osoba s odobrenom međunarodnom zaštitom u hrvatskih tvrtkama koji je vodila gđa Kadić Meškić izvršna direktorica Centra za kulturu dijaloga govorili su azilanti i osobe s međunarodnom zaštitom ispričale svoja iskustva u Hrvatskoj.

Zainullah Ibrahimi je u Hrvatsku došao sa 16 godina iz Afganistana, nakon tragedije koja ga je zadesila. On danas planira upisati fakultet i rekao je da je najvažnije naučiti jezik jer to znači i da poštuješ zemlju u koju si došao. Aya Al Qubaitari je potvrdila da je jezik ključan i da je njenoj integraciji jako doprinijelo zapošljavanje u IKEI  u smislu poboljšanja jezičnih kompetencija.

Izuzetno je važna podrška i razumijevanje kulturoloških razlika što je potvrdio i Muhammed Yusuf Yalsiz koji radi kao kulturni medijator i prevoditelj u Hrvatskom Crvenom križu. Muhammed je liječnik koji nakon 3 godine života i rada u Hrvatskoj čeka odobrenje Hrvatske liječničke komore vezano uz nostrifikaciju njegove diplome koju je ostvario u Turskoj.

Mirjana Vergaš iz UNHCR-a ima dosta iskustava sa izbjeglicama te je naglasila da treba ljude koji su već došli u Hrvatsku zaposliti i omogućiti im integraciju u hrvatsko tržište rada. Određena skupina izbjeglica nema iskustva koja se traže na tržištu Europske unije. Oni su npr. imali iskustva u građevini, ali se u Hrvatskoj radi s drugim materijalima, s drugim strojevima pa je njihovo iskustvo nedostatno. UNHCR ima iskustava s hrvatskim kompanijama koje omogućuju izbjeglicama stjecanje iskustva, a time i veću zapošljivost.

Maruša Stamać, Migrant Talent Garden ZIP pričala je o projektu koji je provodila s Centrom za kulturu dijaloga vezanim za edukacije migranata o poduzetništvu. Želja je bila pokazati migrantima koja znanja i kompetencije trebaju imati ako žele pokrenuti vlastiti posao u Hrvatskoj.

Photo: Željko Jovanović

Snimku konferencije pogledajte na linku: Ekonomija izvan okvira – naši novi susjedi na hrvatskom tržištu rada – YouTube

Medijske objave:

Poslodavci: Hrvatska se mora brendirati kao zemlja poželjna stranim radnicima za život i rad (zapad.tv)

Hrvatska se treba brendirati kao zemlja poželjna stranim radnicima – Privredni.hr

https://www.turizmoteka.hr/vijesti/hrvatska/odrzana-konferencija-ekonomija-izvan-okvira/

Bez strane radne snage nema ni hrvatskog gospodarstva – Večernji.hr (vecernji.hr)

https://profitiraj.hr/strani-radnici-nisu-jeftina-radna-snaga/

Poslodavci poručili: ′Stranici nisu jeftina radna snaga, a Hrvatska se mora brendirati kao zemlja poželjna za život i rad′ – Poslovni dnevnik

Stranci nisu jeftina radna snaga a Hrvatska se mora brendirati kao zemlja poželjna za život i rad! (medjimurjepress.net)

Poslodavci: Hrvatska se mora brendirati kao zemlja poželjna stranim radnicima za život i rad – G Točka (gtocka.com)

https://mojzagreb.info/zagreb/poslodavci-hrvatska-se-mora-brendirati-kao-zemlja-po%C5%BEeljna-stranim-radnicima-za-%C5%BEivot-i-rad

https://www.hina.hr/vijest/10998537

Hrvatska se mora brendirati kao zemlja poželjna stranim radnicima za život i rad | Poslovni savjetnik (poslovni-savjetnik.com)

Objava Stranci nisu jeftina radna snaga, a Hrvatska se mora brendirati kao zemlja poželjna za život i rad! pojavila se prvi puta na Mreža žena.