Članice Međunarodne mreže poslovnih žena ovoga su se puta okupile malo drugačije – daleko od konferencijskih dvorana i poslovnih prostora, na imanju naše članice Mirjane Koprek u Donjem Dragonošcu.

Mirjana nas je prekrasno ugostila i otvorila nam vrata svoje kuće za goste uređene u toplom, tradicionalnom stilu, u kojoj smo provele ugodno poslijepodne upoznajući njezin rad, ali prije svega – družeći se.

A gdje je Mirjana, tu su, naravno, i pčele. 🐝

Već godinama bavi se pčelinjim proizvodima te izrađuje svoju prepoznatljivu prirodnu kozmetiku na njihovoj bazi. Imale smo priliku kušati med, isprobati njezine kozmetičke proizvode i iz prve ruke čuti više o njihovoj proizvodnji i svojstvima.

Posebno zanimljiv dio posjeta bila je soba za api inhalacije, gdje smo doznale više o ovom obliku apiterapije i načinu na koji se koristi zrak iz pčelinjih košnica.

Mirjana nam je pokazala i još jednu posebnost svoje kuće za odmor – košnice integrirane uz prostor spavaće sobe, koje gostima omogućuju da čuju karakteristično zujanje pčela. Taj zvuk mnogi doživljavaju kao umirujući i opuštajući, pa je Mirjana i ovaj element pčelinjeg svijeta uključila u iskustvo boravka na svom imanju.

Ipak, najljepši dio poslijepodneva bilo je ono zbog čega se naša Mreža uvijek iznova okuplja – razgovor, smijeh, razmjena iskustava i vrijeme provedeno zajedno.

Ovakva druženja ujedno su prilika da bolje upoznamo naše članice, njihove poslovne priče, ideje i ono što stvaraju. A kada nas jedna od njih ugosti u svom svijetu i pokaže nam ono čime se godinama bavi, poslovno povezivanje dobiva jednu sasvim drugu, osobniju dimenziju.

Hvala našoj Mirjani na gostoprimstvu, medu, pčelama i jednom zaista lijepom druženju! 🐝🍯💛

Foto:Privatna arhiva

Objava U gostima kod naše Mirjane: druženje uz med, pčele i api inhalacije pojavila se prvi puta na Mreža žena.

Tekst: MIRJANA KOPREK Apiterapeut i Aromaterapeut, Prirodno je najbolje

Povijest upotrebe meda stara je koliko i povijest čovjeka te se u gotovo svakoj kulturi mogu pronaći dokazi o njegovom korištenju. Ova zlatnožuta gusta tekućina, slatkog mirisa i okusa, ljekovitog sastava i protuupalnog djelovanja fascinirala je još i drevne narode iz kamenog doba, koji su oslikavali košnice na zidovima špilja.

Egipćanima je simbol za kralja bila pčela, a slavni grči liječnik Hipokrat preporučao med kao lijek kod bolesti želuca i crijeva, povišene tjelesne temperature ili pak kao sredstvo za čišćenje. Danas se med koristi i u narodnoj medicini, a najčešće mu se pripisuju ljekovita svojstva biljaka od kojih je nastao.

Kroz povijest med je bio sveprisutan u ljudskoj prehrani. Dugo vremena med je bio jedini zaslađivač koji je bio široko dostupan ljudima prije masovne proizvodnje šećera. Stari su ga Egipćani koristili kao zaslađivač i kod balzamiranja, Rimljani su ga koristili za razne terapije, u kozmetičke svrhe i u kuhinji kao sastojak svakog obroka.

U srednjem je vijeku starim Germanima bio hrana bogova, koji su zbog njega bili snažni, hrabri i besmrtni. Kako tada nije bilo uzgoja pčela, med su tražili u prirodi. Uzgoj pčela razvio se tek za vladavine Karla Velikog. Pčele su se morale uzgajati na svakom posjedu, a seljaci su danak feudalcima plaćali u medu i medovini, omiljenom piću srednjeg vijeka.

Svakodnevna upotreba meda u pripremanju hrane počinje se smanjivati u 17.st., da bi do 19.st. med kao sladio bio potpuno istisnut iz upotrebe radi pojave rafiniranih šećera, koji su bili jeftiniji i dostupniji.
Med se sastoji od fruktoznih i glukoznih šećera, koji su lakše probavljivi od saharoze iz šećerne repe ili trske pa je bogat izvor energije i lako probavljiva visokokalorična hrana, pogodna za sportaše posebice jer povećava izdržljivost te smanjuje zamor mišića. Ujedno je i mnogo zdravija alternativa bijelom šećeru. Stoga je važno vratiti se korijenima i uvesti med u svakodnevnu ishranu.

Pa osim što ga možete konzumirati u čaju, kavi ili na kruhu, probajte i malo eksperimenirati u kuhinji. Pa tako ako u goruščicu dodate malo meda, dobit ćete senf
jedinstvenog okusa, ako ga dodate u jogurt s malo voća dobit ćete izvrstan i zdrav  voćni jogurt, a ako ga dodate u svježi kravlji sir dobit ćete prefinu zdravu kremu za kolače.

U srednjem je vijeku starim Germanima bio hrana bogova, koji su zbog njega bili snažni, hrabri i besmrtni. Kako tada nije bilo uzgoja pčela, med su tražili u prirodi. Uzgoj pčela razvio se tek za vladavine Karla Velikog. Pčele su se morale uzgajati na svakom posjedu, a seljaci su danak feudalcima plaćali u medu i medovini, omiljenom piću srednjeg vijeka.

Slike:Mirjana Koprek, Pexels.com

Objava Med – sveta hrana bogova pojavila se prvi puta na Mreža žena.