5. međunarodna konferencija o ženama u poduzetništvu “Žene i točka”i ove godine u Lici okuplja uspješne poduzetnice!

Na konferenciji će sudjelovati Aleksandra Carvalho iz tvrtke Mereor d.o.o. i predsjednica udruge Međunarodna mreža poslovnih žena, Ivana Radić kao uvodničarka u konferenciju.

Uspješne poduzetnice iz Hrvatske i inozemstva gošće su pete po redu međunarodne konferencije o ženama u poduzetništvu „Žene i točka“ koja će se održati u petak 4. prosinca u Otočcu.

Jednodnevna konferencija na jednom mjestu će okupiti poslovne žene velikog iskustva u sklopu sada već tradicionalne konferencije koja iz godine u godinu okuplja vrlo raznolike gošće.

Konferenciju ove godine čine tri zanimljiva panela na kojima će govoriti ukupno sedamnaest vrsnih poduzetnica iz Hrvatske i inozemstva, koje su ostvarile karijere u različitim granama poduzetništva.

Prvi panel biti će na temu “Žena u vremenu”, drugi panel nosi naziv “Žene u znanosti – mijenjaju svijet ” dok će treći panel biti na temu “Liderice promjena – široki utjecaj žena u društvu”.

Cilj konferencije, koja se održava u organizaciji Hrvatske gospodarske komore ŽK Otočac, je progovoriti u javnosti o ženama u poduzetništvu bez obzira na vjersku, nacionalnu i etničku pripadnost, istaknuti njihovu brojnost i uspjehe u Ličko-senjskoj županiji, Hrvatskoj i susjednim zemljama te ohrabriti postojeće i potencijalne poduzetnice na nove poduzetničke projekte ali i pomoći im u umrežavanju radi razmjene znanja i iskustva.

Cilj je ujedno i ojačati promociju ženskog poduzetništva zajedničkim naporima javnog i privatnog sektora, izgradnja i jačanje nacionalnih i regionalnih mreža i udruženja poduzetnica te u konačnici poticanje samozapošljavanja žena.

Zbog epidemioloških mjera Konferencija će se prenositi digitalnim putem – uživo na službenoj Facebook stranici i YouTube kanalu.

Objava Međunarodna konferencija o ženama u poduzetništvu “Žene i točka” pojavila se prvi puta na Mreža žena.

Razgovarali smo s Draganom Kokot -direktoricom Sektora za ekonomsko-pravne poslove i predsjednicom  Savjeta za žensko preduzetništvo .Privredne komore Republike Srpske. Kako su se naše poduzetnice u Bosni i Hercegovini prilagodile novonastalim okolnostima i kakva je budućnost privrede nakon korona krize pročitajte u intervjuu koji je dala za našu web stranicu.

Razgovarala: Ivana Radić

Što kriza uzrokovana virusom COVID 19 predstavlja za privredu RS?

Privreda Republike Srpske, kao i privrede većine zemalja u okruženju, ali i u svijetu, suočila se sa snažnim, nepredviđenim i negativnim utjecajem pojave novog virusa COVID 19, koji je naglo, skoro u potpunosti zaustavio poslovne procese u svim sektorima privrede i u svim poslovnim subjektima bez obzira na njihovu veličinu.

Proglašena je izvanredna situacija, zatim izvanredno stanje u Republici Srpskoj, stanje prirodne i druge nesreće u cijeloj BiH i viša sila oslovila je sve domene djelovanja.

Međunarodni transport je u jednom trenutku zaustavljen, granice su zatvorene, zabranjen je ulazak stranim državljanima, uvedene mjere zabrane i ograničenja rada, mjere ograničenja kretanja, obavezna karantena, privremeno je zabranjen unutrašnji javni putnički transport, kao i zrakoplovni promet, prestale su da rade sve školske ustanove, veliki broj poslovnih subjekata, smanjen je obim rada i poslovanja zbog obaveznih mjera zdravstvene zaštite, razmaka između ljudi, zaraženosti, izolacije i samoizolacije, otkazivanja narudžbi, otkazivanja ili prolongiranja ugovora od strane domaćih i stranih poslovnih partnera, nedostatka repromaterijala, nemogućnosti plasiranja proizvoda i usluga zbog zabrana i ograničenja itd.

Privredna Republike Srpske umnogome je ovisna o stranim partnerima i stranim tržištima, nedovoljno razvijena, s nedovoljnim unutrašnjim resursima za prevladavanje krize. Koncentrirana u mikro, malim i srednjim društvima, koja ne raspolažu dovoljno razvijenim vlastitim kadrovskim ni materijalnim kapacitetima, zbog čega se očekuje teži i dugotrajniji povratak u normalne tokove poslovanja i sveukupni oporavak.

Uz šok koji je izazvala brzina negativnog utjecaja na privredu, dodatni efekt imala je i činjenica da se o virusu zanemarivo malo zna, što je naravno predstavljalo dodatno opterećenje u pogledu zdravstvenog i emotivnog stanja svakog pojedinca.

Je li Vlada donijela dobre mjere? Kako se one provode?

Vlada Republike Srpske, osnovala je Štab za vanredne situacije za privredu, kao i za praćenje epidemiološke situacije, što su napravile i lokalne uprave na svojim razinama, te stručno-operativne timove za rješavanje krizne situacije.

Na prijedlog Privredne komore RS i drugih poslovnih asocijacija, usvajane su mjere podrške, među kojima su najznačajnije porezne mjere odgode plaćanja poreza na dobit i dohodak, isplata najniže plaće s doprinosima za zaposlene u subjektima kojima je zabranjen rad, koji su prestali sa radom, ali i za one koji su smanjili obujam poslovne aktivnosti zbog utjecaja krize izazvane virusom korona.

U bankarskom sektoru usvojene su i posebne mjere za olakšavanje kreditnih aranžmana s bankama za privredu i građane.

Zbog velikog broja subjekata koji su pogođeni krizom, a praktično ne postoji društvo niti sektor privrede koji nije, realizacija mjera ide uz očekivane poteškoće, jer se u kratkom vremenu i izvanrednim okolnostima trebaju provesti izvanredne mjere.

Ono što je bitno je to da je Vlada prepoznala potrebu nalaženja rješenja podrške za privredu sa ciljem ublažavanja ekonomskih posljedica novog virusa i mjera zabrane i ograničenja koje je sama uvela i propisala zbog potrebe sprečavanja širenja virusa.

Ovdje moram spomenuti svoje osobno zapažanje da je i u ovoj situaciji privreda mnogo brže reagirala, dajući prijedloge za interventno ublažavanje krize, strpljivim čekanjem odgovora vlasti i zadržavanjem radnika, bez obzira što je poslovanje potpuno obustavljeno i svedeno na minimum skoro dva mjeseca, kao i prilagođavanjem svojih poslovnih procesa novonastalim uvjetima.

Kako se poduzetnice nose s novonastalom situacijom? Ima li nekih dobrih primjera koje možete navesti?

Poduzetnice, kao i svi drugi poslovni subjekti, direktno su pogođene negativnim utjecajima novog virusa, posebno poduzetnice u području mikro i malih biznisa u uslužnom i zanatskom sektoru, kojima je od početka krize (sredine ožujka) u potpunosti zabranjen rad.

One koje su mogle raditi, svele su svoje poslovanje na minimum iz svih onih razloga koji sam navela, ali su istovremeno u okviru danih mogućnosti izvršile prilagođavanja.

Čini mi se da su se društva na čijem su čelu žene brže organizirale koristeći IT alate, pa su se umrežile putem društvenih mreža, počele nuditi svoje proizvode i usluge na internetu, objavljivati sve bitne informacije, razmjenjivati savjete itd.

Uz sugestije iz Komore, tekstilna industrija je već prvih dana preorijentirala svoj proizvodni program na šivanje pamučnih maski koje su postale najtraženiji proizvod u protekla dva mjeseca. Maske su plasirane domaćim privrednim društvima za potrebe zaštite radnika.

Jedna kompanija kojom rukovodi žena, proširila je svoj asortiman i na šivanje tekstilnih rukavica što je hvale vrijedna akcija promatrano, ne samo sa ekonomskog aspekta, već i sa aspekta zaštite životne sredine od ogromne količine otpada koja se stvara povećanom upotrebom gumenih rukavica.

Odličnih primjera ima i u području proizvodnje sredstava za dezinfekciju, zaštitnih odjela, sredstava za osobnu i kućnu higijenu, kao i u području različitih IT rješenja.

Hoće li se ženska poduzeća uspjeti prilagoditi?

Na osnovu kontakta sa članicama Savjeta za žensko preduzetništvo Privredne komore RS, zaključujem da će žensko poduzetništvo  u Republici Srpskoj, uz domaću i međunarodnu podršku, opstati, uspjeti, ali i ojačati. Žene poduzetnice lakše se prilagođavaju promjenama i u svakoj krizi vide šansu kroz koju mogu iskazati svoju kreativnost. Posebnu snagu za savladavanje izazova daje im širina promatranja situacije i osjećaj za ljude oko sebe, svoje zaposlene i svoje bližnje.

Ono što očekujemo u narednom periodu kada je riječ o vlasnicama i rukovoditeljima u poslovnim subjektima je  postepena organizacija poslovanja, analiza utjecaja krize, izrada plana izlaska iz krize, ali i planove nastavka poslovanja, dodatno rade na povezivanju i umrežavanju, nadograđivanje vlastitog znanja u skladu sa zahtjevima modernih tehnologija i podizanje stupnja informiranosti u vezi sa svim unutrašnjim i međunarodnim mogućnostima.

Mi u Komori počinjemo sa organizacijom webinara, prvo na temu zakonodavnog okvira za registraciju i poslovanje „internet prodavnica“ i korištenja besplatnih IT alata za komunikaciju, a u planu su i webinari namijenjeni samo ženama poduzetnicama u području pristupa i analize financija, sudjelovanje na online sajmovima, konferencijama i B2B sastancima.

Kroz aktivnosti u okviru Sektorske grupe za žensko preduzetništvo Evropske mreže preduzetništva, žene poduzetnice iz RS već u toku ovog mjeseca imat će šansu da svoja poslovna rješenja, od kojih sam neke spomenula, a koja se odnose na COVID krizu, predstave putem regionalnog webinara, a plan aktivnosti ove grupe za 2020. godinu, nedavno je revidiran i prilagođen potrebama žena poduzetnica u uvjetima COVID krize.

Vjerujem da će poduzetne žene, zajedno, korištenjem inovativnih rješenja i oslanjajući se na svoju urođenu kreativnost, pronaći način da prevladaju negativne ekonomske utjecaje, kao i svoj put za nastavak poslovanja i razvoj.

U tome će im svakako pomoći mogućnosti predstavljanja i povezivanja putem različitih međunarodnih platformi poput WEG EEN, WEGATE, UNWOMEN, WECONNECT INTERNATIONAL, PLATFORMA „CARE & INDUSTRY TOGETHER AGAINST CORONA”, „Šest koraka za izradu plana nastavka poslovanja COVID-19, za MSP“ Međunarodne organizacije rada itd.

Kakva su predviđanja i utjecaj na privredu nakon krize?

Prateći najave koje dolaze iz međunarodnih i domaćih izvora, utjecaj ove krize na privredu biće dugoročan, praćen recesijom, smanjenjem tražnje, padom BDP u svim zemljama pogođenim virusom korona.

Slabije razvijene privrede, ovisne o međunarodnim partnerima i utjecajima, tehnološki nerazvijene, sa strukturom privrede u kojoj finalni proizvod sudjeluje u malom postotku, s velikim vanjskotrgovinskim deficitom, ovisne o uvozu gotovih proizvoda, poput Bosne i Hercegovine, odnosno Republike Srpske, sigurno će trebati više vremena i snage za oporavak, koji će u velikoj mjeri zavisti od pokretanja privrednih aktivnosti u zemljama koje su naši najznačajniji vanjskotrgovinski partneri.

Ono što je nužno u budućem razdoblju je promjena organizacije u društvima, ali i u javnom sektoru, izrada planova nastavka poslovanja, analiza rizika i još značajnija, analiza šansi.

Privredu treba dodatno rasteretiti velikog broja neporeznih davanja (tzv. parafiskalnih nameta), koji su generator velikih zahvata iz privrede, pratiti realizaciju dosada uvedenih mjera i stanje u privredi i po potrebi produžavati primjenu poreskih mjera za ublažavanje krize. Orijentacija  na racionalnije korištenje domaćih resursa, i davanje prioriteta domaćim privrednim subjektima u realizaciji postupaka javne nabave i javnih infrastrukturnih projekata je izuzetno važna.

Dodatna snaga se mora pronaći u domaćim resursima, kako prirodnim, tako i ljudskim, proizvodnim, financijskim i drugim.

Stoga je značajno raditi na podizanju svijesti građana o domaćoj ponudi, promovirati domaće proizvode i usluge, usmjeriti sve potencijale na jačanje privrede, davanje šanse poslovnim idejama, posebno onim inovativnim i usmjeriti se na izgradnju tehnološki modernijeg sistema uprave i privrede.

U ovoj krizi svi smo izgubili, ali da bi se oporavili i ojačali, isto tako ćemo morati svi zajedno raditi, zajedno snositi posljedice krize i svi se nečega odreći u korist višeg cilja – ekonomskog jačanja i razvoja.     

Dragana Kokot

Direktor Sektora za ekonomsko-pravne poslove

Predsjednica Savjeta za žensko preduzetništvo

Privredne komore Republike Srpske

Photo: Vlastita fotografija D.Kokot.

Objava Dragana Kokot – Privredna komora RS – Žene su se brže prilagodile kriznom poslovanju pojavila se prvi puta na Mreža žena.