Hrvatske tvrtke ne prepoznaju prilike u vidu zelene tranzicije i digitalizacije jer nisu dovoljno informirane

Jučer, 9.6.2022.g. u Agenciji za održivi razvoj Općine Antunovac održana je konferencija o neiskorištenim potencijalima Slavonije koju je organizirala udruga Međunarodna mreža poslovnih žena i Hrvatska udruga poslodavaca, Regionalni ured Osijek.

U ime organizatora konferenciju su otvorili: Ivan Sarić, Direktor HUP Regionalnog ureda Osijek, Ivana Radić, Predsjednica Međunarodne mreže poslovnih žena, a sudionicima su se obratili: Ivana Katavić Milardović, Pročelnica Ureda za gospodarstvo Osječko-baranjske županije i Davor Tubanjski, Načelnik Općine Antunovac, i Maja Pofuk, Direktorica Agencije za održivi razvoj Općine Antunovac – RODA d.o.o. za gospodarski i ruralni razvoj i poticanje poduzetništva.

Ivana Radić, predsjednica Međunarodne mreže poslovnih žena je rekla:

“Ovo je fantastična tema za Slavoniju, ali i općenito za Hrvatsku jer će jako puno sredstava biti na raspolaganju. Digitalizacija i zelena tranzicija su nešto što nas čeka u budućnosti i bez čega ne možemo. Na to ne mogu zatvarati oči ni veliki ni mali poduzetnici jer bez toga neće biti konkurentni i to je nešto što će morati uvesti”.

Konferencija je u fokus stavila dvije glavne teme: zelenu tranziciju i digitalizaciju jer su to sve aktualnije teme na koje je i Europska komisija stavila naglasak u novom proračunskom razdoblju. U Hrvatskoj samo 15% poslovnih subjekata koristi zelenu tehnologiju a po stupnju digitalizacije i dalje zaostajemo. Hrvatske tvrtke su nedovoljno pripremljene i nisu dovoljno informirane.

Uvodna predavanja održali su doc.dr.sc. Alka Turalija, Fakultet Agrobiotehničkih znanosti Osijek na temu: Zelena infrastruktura grada Osijeka i svjetski primjeri zelene tranzicije, te Milan Peterka, Centra za poduzetništvo Osijek na temu: EU natječaji za digitalizaciju I zelenu tranziciju, uslijedila je panel rasprava.

U panelu su sudjelovali: dr. sc. Blaženka Ćiško Anić, direktorica Instituta Saponije d.d. , članica uprave Apsolona Mirjana Samardžić Novoselec, direktor tvrtke Kanaan d.o.o. Zvonko Popović i Mario Salai direktor tvrtke PlantOn.

Kako je gđa Mirjana Samardžić Novoselec rekla: „Zelena tranzicija je strateška odluka svakog poduzeća i to je postupak koji zahtijeva dosta financijskih sredstava, ovisno o industriji o kojoj se radi. Ako govorimo na primjer o kemijskoj industriji ta sredstva mogu biti itekako značajna.“ Osvrnula se i na nedavna istraživanja kojima se bavi tvrtka Apsolon vezana uz digitalizaciju u kojima hrvatske tvrtke i dalje nedovoljno koriste digitalne tehnologije. „Korona je pogurala neke procese, ali i dalje nedovoljno.“

Ipak ima i dobrih primjera digitalizacije i zelene tranzicije među gospodarstvenicima u Hrvatskoj. Na konferenciji “Neiskorišteni potencijal Slavonije – što nam donose digitalizacija i zelena tranzicija?” je govorila i dr. sc. Blaženka Ćiško Anić, direktorica Instituta Saponije d.d. koja je rekla: „Saponija je odavno prepoznala potrebu za zelenom tranzicijom i za proizvodima koji su ekološki prihvatljivi.

U Saponiji se jako vodi računa o sirovinama koje se kupuju, o samom proizvodnom procesu i standardima.“ Saponija u narednom razdoblju planira uložiti 20 milijuna kuna u povećanje energetske učinkovitosti korištenjem zelene energije kroz ugradnju solarnih panela i energetsku obnovu 6 proizvodnih pogona i sjedišta kompanije. Time će ostvariti uštedu električne energije u dijelu proizvodnje plastične ambalaže za 40% i 63% energije za grijanje i hlađenje u proizvodnim pogonima do 30.6. 2023.“

U ime Olimpias Grupe predstavljen je njihov projekt Wasatex koji omogućava uštedu vode u procesu proizvodnje tkanina gdje se 70 posto vode ponovno koristi u proizvodnom procesu. Investicija je vrijedna 1,2 milijuna eura, a od toga je polovica dobivena iz EU fondova. Povrat investicije je 2 godine.

Zvonko Popović, direktor tvrtke Kanaan rekao je da je dio planiranih aktivnosti na zelenoj tranziciji tvrtka Kanaan već realizirala, a sljedeći je korak robotizacija: “Odradili smo možda najviše na poljoprivredi. Kupili smo softver kojim sada puno lakše kontroliramo stanje na poljima. Nova oprema koju smo kupili puno troši puno manje resursa, kako ljudskih tako i energetskih. Investirali smo gotovo 10 milijuna eura u robotizaciju što možda i nije najpopularnije, a cilj nam je u iduće dvije godine robotizirati sve pogone koje je moguće. Razlog je što nema dovoljno radne snage, a rad postaje sve skuplji i kvaliteta opada. Moram reći da je jedino što se isplati za budućnost je kupnja vrhunske tehnologije i imati adekvatne ljude koji će to pratiti”.

Direktor tvrtke PlantOn Mario Salai je objasnio kako njihova tvrtka pomaže poljoprivrednicima s jedne strane i kupcima  s druge jer im omogućuje da putem aplikacije njeguju svoj udaljeni vrt. “Bilo tko može ući u naš sustav, prijaviti se, dobije 40 kvadrata svoje parcele i na njemu se obrađuje ono što kupac želi. Iznenađuje možda što je među sadašnjim korisnicima najviše OPG-ova i tvrtki koje žele za sebe ili svoje zaposlenike proizvoditi ekološko i zdravo voće i povrće”, rekao je Salai.

Konferenciju je vodila Gordana Matković, članica Međunarodne mreže poslovnih žena i vlasnica Educamix d.o.o.

Fotografije: Mreža žena

Objava Slavonija ima fantastičnu priliku iskoristiti sredstva iz Europske unije za zelenu tranziciju i digitalizaciju pojavila se prvi puta na Mreža žena.

 Poslodavci: Hrvatska se mora brendirati kao zemlja poželjna stranim radnicima za život i rad

• Strani radnici nisu jeftina radna snaga
• Treba izgraditi sustav institucija koje će se baviti integracijom i privlačenjem stranih radnika u Hrvatsku

Održana je konferencija Ekonomija izvan okvira – naši novi susjedi na hrvatskom tržištu rada u organizaciji Centra za kulturu dijaloga i Međunarodne mreže poslovnih žena. Konferencija je okupila vodeće poslodavce na hrvatskom tržištu rada poput Rimac automobila, IKEE, Phillip Morris Internationala, Global Logica. Uz njih su se panelu pridružili Hrvatska udruga poslodavaca te Fima konstrukt – građevinska tvrtka.

Sve prisutne pozdravila je Ivana Radić ispred udruge Međunarodna mreža poslovnih žena i Nejra Kadić Meškić, izvršna direktorica Centra za kulturu dijaloga.

Ivana Radić i Nejra Kadić Meškić

Gđa Kadić Meškić u ime Centra za kulturu dijaloga rekla je da  unazad nekoliko godina provode projekt Novi susjedi posvećen osobama s odobrenom međunarodnom zaštitom. „Cilj ovog projekta je integracija i uključenje osoba s odobrenom međunarodnom zaštitom u hrvatsko društvo te jačanje interkulturalnog, prosperitetnog i demokratskog hrvatskog društva. Ovaj projekt prepoznalo je Ministarstvo unutarnjih poslova, a financira ga Vlada Republike Hrvatske i Europska unija. Posebno treba istaknuti da od rane integracije na tržište koristi imaju izbjeglice, gospodarstvo ,ali i društvo u cjelini.“

Uvodni govor održao je g. Žarko Katić, državni tajnik Ministarstva unutarnjih poslova Republike Hrvatske. Istaknuo je  da je Hrvatska u prosjeku svake godine izdala 82.000 dozvola za boravak i rad. To su sve više osobe iz daljih zemalja. Nepal je 5.zemlja po zahtjevima za boravak i rad.  „Ove godine ćemo premašiti 100.000 dozvola za rad i taj broj je svake godine sve veći. Do sad je u Hrvatskoj odobreno 1028 dozvola za osobe s međunarodnom zaštitom rada. Od toga je 890 azilanata. Najviše ih dolazi iz Sirije, Iraka, Afganistana, Irana i Eritreje. Osobiti izazov predstavlja zapošljavanje žena što zbog kulturoloških, što zbog jezičnih barijera.“

Iskustva hrvatskih tvrtki u promoviranju različitosti

Panel Iskustva hrvatskih tvrtki u promoviranju različitosti vodila je Ivana Radić, predsjednica Međunarodne mreže poslovnih žena.

 Milka Kosanović, direktorica odnosa s članovima HUP-a:“ Osobe koje dolaze u Hrvatsku dolaze iz situacija koje su teške. Te osobe dolaze u Hrvatsku i traže bolji život. Najveća prepreka su nerazumijevanje i predrasude i s jedne i s druge strane i za to je potrebna otvorenost. Poslodavci su često stigmatizirani kao oni koji radnu snagu žele iskoristiti, ali to nije točno.“

Na to se nadovezala gđa Đurđica Brebrić iz tvrtke Fima Konstukt koja ima iskustva sa zapošljavanjem stranih radnika i svih izazova s kojima se susretala pri zapošljavanju stranih radnika. Za Fima konstrukt je to bila strateška odluka i preživljavanje tvrtke koja danas, zahvaljujući stranoj radnoj snazi, uspješno posluje.

Katica Šamija iz Phillip Morris International kaže: „Korporacija ima svoje sustave, svoja pravila. Svaki posao je jednako plaćen bez obzira na spol, dob, kulturu, vjersko opredjeljenje. „ Istaknula je da je jako važno imati strukturu, a kompanija na visokoj poziciji ima osobu koja se bavi različitošću i uključivanjem. „Različitost se potiče, različitost se poštuje jer to kompaniji omogućuje inovacije!“ Različitost je omogućila da PMI od se isključivo duhanske industrije proširi i na druge segmente poput farmaceutske industrije.

Vladimir Kosanović iz Global Logica istaknuo je da dovođenje stranaca nije samo tehničko već demografsko pitanje. Mi zaostajemo u dovođenju stranaca. „Različitost donosi neku novu boju u kompaniju jer ako nemate tu komponentu ne možete shvatiti svijet u njegovoj različitosti. Svi moramo učiniti puno kao društvo i kao korporacije da bismo privukli ljude. Konkurencija je ogromna. Mi kao poslodavci stalno moramo nešto raditi, ne smijete spavati.“

Ajna Harčević iz Rimac automobila: „Mi kao poslodavac brendiramo svoju tvrtku kao nešto poželjno. Rimac automobili posluje već 13 godina i  zapošljava preko 35 različitih nacionalnosti, ali smo prošli jako težak put u ovih 13 godina poslovanja. Naš brend je olakotna okolnost i nemamo problema s privlačenjem stranaca, ali i dalje se suočavamo s barijerama i izazovima u administrativnom smislu. Birokratske prepreke su i dalje za neke aktivnosti nepremostive npr. rad na daljinu izvan Europske unije se ne može regulirati što bi trebalo biti moguće.“

Lidija Jagić iz robne kuće IKEA opisala je njihova iskustva s azilantima. Ikea je na globalnoj razini donijela inicijativu „Bolji dom“ te su na lokalnoj razini uveli program kojim omogućuju azilantima da na 3 mjeseca iskuse rad u IKEI. Posebno su osjetljivi na majke s djecom koje su posebna ranjiva skupina. Neki azilanti su ostali raditi no to ovisi o kapacitetima u kompaniji. Istaknula je da je najvažnija komunikacija.

Iskustva novih susjeda / osoba s odobrenom međunarodnom zaštitom u hrvatskih tvrtkama

Na drugom panelu Iskustva novih susjeda / osoba s odobrenom međunarodnom zaštitom u hrvatskih tvrtkama koji je vodila gđa Kadić Meškić izvršna direktorica Centra za kulturu dijaloga govorili su azilanti i osobe s međunarodnom zaštitom ispričale svoja iskustva u Hrvatskoj.

Zainullah Ibrahimi je u Hrvatsku došao sa 16 godina iz Afganistana, nakon tragedije koja ga je zadesila. On danas planira upisati fakultet i rekao je da je najvažnije naučiti jezik jer to znači i da poštuješ zemlju u koju si došao. Aya Al Qubaitari je potvrdila da je jezik ključan i da je njenoj integraciji jako doprinijelo zapošljavanje u IKEI  u smislu poboljšanja jezičnih kompetencija.

Izuzetno je važna podrška i razumijevanje kulturoloških razlika što je potvrdio i Muhammed Yusuf Yalsiz koji radi kao kulturni medijator i prevoditelj u Hrvatskom Crvenom križu. Muhammed je liječnik koji nakon 3 godine života i rada u Hrvatskoj čeka odobrenje Hrvatske liječničke komore vezano uz nostrifikaciju njegove diplome koju je ostvario u Turskoj.

Mirjana Vergaš iz UNHCR-a ima dosta iskustava sa izbjeglicama te je naglasila da treba ljude koji su već došli u Hrvatsku zaposliti i omogućiti im integraciju u hrvatsko tržište rada. Određena skupina izbjeglica nema iskustva koja se traže na tržištu Europske unije. Oni su npr. imali iskustva u građevini, ali se u Hrvatskoj radi s drugim materijalima, s drugim strojevima pa je njihovo iskustvo nedostatno. UNHCR ima iskustava s hrvatskim kompanijama koje omogućuju izbjeglicama stjecanje iskustva, a time i veću zapošljivost.

Maruša Stamać, Migrant Talent Garden ZIP pričala je o projektu koji je provodila s Centrom za kulturu dijaloga vezanim za edukacije migranata o poduzetništvu. Želja je bila pokazati migrantima koja znanja i kompetencije trebaju imati ako žele pokrenuti vlastiti posao u Hrvatskoj.

Photo: Željko Jovanović

Snimku konferencije pogledajte na linku: Ekonomija izvan okvira – naši novi susjedi na hrvatskom tržištu rada – YouTube

Medijske objave:

Poslodavci: Hrvatska se mora brendirati kao zemlja poželjna stranim radnicima za život i rad (zapad.tv)

Hrvatska se treba brendirati kao zemlja poželjna stranim radnicima – Privredni.hr

https://www.turizmoteka.hr/vijesti/hrvatska/odrzana-konferencija-ekonomija-izvan-okvira/

Bez strane radne snage nema ni hrvatskog gospodarstva – Večernji.hr (vecernji.hr)

https://profitiraj.hr/strani-radnici-nisu-jeftina-radna-snaga/

Poslodavci poručili: ′Stranici nisu jeftina radna snaga, a Hrvatska se mora brendirati kao zemlja poželjna za život i rad′ – Poslovni dnevnik

Stranci nisu jeftina radna snaga a Hrvatska se mora brendirati kao zemlja poželjna za život i rad! (medjimurjepress.net)

Poslodavci: Hrvatska se mora brendirati kao zemlja poželjna stranim radnicima za život i rad – G Točka (gtocka.com)

https://mojzagreb.info/zagreb/poslodavci-hrvatska-se-mora-brendirati-kao-zemlja-po%C5%BEeljna-stranim-radnicima-za-%C5%BEivot-i-rad

https://www.hina.hr/vijest/10998537

Hrvatska se mora brendirati kao zemlja poželjna stranim radnicima za život i rad | Poslovni savjetnik (poslovni-savjetnik.com)

Objava Stranci nisu jeftina radna snaga, a Hrvatska se mora brendirati kao zemlja poželjna za život i rad! pojavila se prvi puta na Mreža žena.

 Žene svoja prava moraju uzeti i biti glasnije

Ovogodišnju konferenciju povodom Međunarodnog dana žena, pod nazivom „Ekonomija bez predrasuda“, organizirala je Međunarodna mreža poslovnih žena u suradnji s Hrvatskom udrugom poslodavaca. Tema konferencije je bila Jačanje gospodarstva osnaživanjem žena te poticanje žena da uzdignu svoj glas i izbore se za svoja prava, koja su, kao i uvijek, nakon velikih disrupcija u svijetu, opet vraćena dva koraka unatrag.

Sve prisutne pozdravio je Damir Zorić, generalni direktor Hrvatske udruge poslodavaca koji je istaknuo da žene moraju biti glasnije, bolje organiziranije i prodornije kako bismo ostvarile ono što smatramo da je važno kako bi ovo društvo bilo humanije. Istaknuo je da  žene trebaju reći ono što želimo svih 365 dana u godini.  Ivana Radić predsjednica udruge Međunarodna mreža poslovnih žena istaknula je da smo ovaj dan sve zaslužile. Istaknula je da ćemo promijeniti naš položaj kada se uključimo u sve sfere života jedne zajednice. Nema tog muškarca koja nas može razjediniti kada odlučimo da nešto napravimo. Pružite ruku kad ste visoko ženama ispod vas, pružite ruku kad ste ispod, ženama koje žele doći na neku poziciju. To je jedini put da mi dođemo tamo gdje želimo, a to je ravnopravnost. Sva prava koja želimo, moramo uzeti.

Konferenciju je vodila Ivana Fakin, vlasnica Essenta agencije.

Uvodno predavanje održala je Sandra Šućurović koja je pričala o ostvarivanju naših potencijala i načinima na koje to možemo napraviti. Ono što trebamo je voditi se svojim srcem i osluškivati sebe.

Panel Jačanje gospodarstva osnaživanjem žena vodila je Gordana Matković, vlasnica tvrtke Educamix koja je iznijela statistike u kojima je u ukupnom udjelu stanovništva skoro 51,7 posto žena, no u upravama kompanija ih je tek 11,8 posto. Imamo puno više obrazovanih žena od muškaraca.

Ivana Radić, biznis terapeut i predsjednica Međunarodne mreže poslovnih žena je istaknula da je broj žena u poduzetništvu od devedesetih godina 20. stoljeća do danas puno veći i da su žene ostvarile puno više prava od tada do danas. Kada su žene dovedene do toga da nešto moraju, onda izvuku svu svoju hrabrost. Žena uvijek ima nešto za reći, ali ne zato što nekoga potkopavamo nego da se izrazimo. Pandemija, ratovi i slično, su nas vratile unatrag u našim pravima.

Ivan Mišetić, predsjednik članova HUP-a je apostrofirao ulogu žene kao majke i nekoga tko je jako snažan i tko daje svoju podršku svima oko sebe.

Ivana Gažić, predsjednica Zagrebačke burze, rekla je da u organizacijama treba prepoznati žene koje imaju kompetencije za neki direktorski položaj  i gurati ih u tom smjeru. Žene često misle da nešto ne mogu. Moramo ih ohrabriti.

Milka Kosanović, direktorica odnosa članstva u HUP-u izjavila je da žene moraju prestati biti „dobre curice“. Društvo odvraća djevojčice od njihovih potencijala, a treba ih poticati da idu u smjeru razvoja onog au čemu su najbolje. Poručila je da žene ne smiju dopustiti muškarcima da ih stišavaju, one moraju biti glasne.

Barbara Kolar, radijska i televizijska voditeljica je istaknula da odgovornost za stereotipe leži na svima nama, a ne samo na medijima. Mediji imaju neke druge postulate pa je potrebno i stvoriti priču koja bi im bila zanimljiva. Kaže da je iza nje stajao njen inat i uspjela je unatoč,a ne zahvaljujući.

Dunja Firšt, HR managerica u Kaufland Hrvatska je ispričala kako se kompanija prije 10ak godina opredijelila za to da bude najpoželjniji poslodavac u branši. Tada je krenula promjena. U kompaniji imaju 77 posto žena, a 54 posto žena je na rukovodećim položajima. Ugovori na određeno su zastupljeni samo 2 %. Ona smatra da je sve u životu stvar izbora i da treba preuzeti stvari u svoje ruke.

Snježana Turalija, vlasnica Greenika obrta za savjetovanje rekla je da su žene odradile najveći dio posla u sektoru zelene tranzicije i zgradarstva. Predsjednici uprava, direktori i velika imena u arhitekturi su uglavnom muškarci, a žene su vrlo tihe, a rade puno baš u tim djelatnostima. U političkom miljeu imamo još puno toga za napraviti jer nas se ušutkava. Naglasila je da moramo vjerovati same u sebe.

Snimku konferencije možete pogledati ovdje:

FB: https://www.facebook.com/medjunardnamrezaposlovnihzena/videos/1894752950913759

YouTube: Ekonomija bez predrasuda – konferencija Međunarodne mreže poslovnih žena – YouTube

Foto: vlastita arhiva

IZ MEDIJA:

https://dalmatinskiportal.hr/hrvatska/dan-zena–pandemija-i-ratovi-vratili-su-nas-unatrag-/126714

HRT: HUP: Žene i dalje nedovoljno zastupljene u gospodarstvu

Žene i dalje nedovoljno zastupljene u gospodarstvu, osobito na najvišim razinama – tportal

Ivana Gažić (ZSE): Žene će uskoro biti deficitarne na vodećim pozicijama jer će svi htjeti žene na vrhu (lidermedia.hr)

https://she.hr/zene-svoja-prava-moraju-uzeti-i-biti-glasnije/

Žene svoja prava moraju uzeti i biti glasnije – Profitiraj.hr

HRT: HUP: Žene i dalje nedovoljno zastupljene u gospodarstvu

Žene i dalje nedovoljno zastupljene u gospodarstvu, osobito na najvišim razinama – tportal

https://mojzagreb.info/zagreb/odr%C5%BEana-konferencija-za-dan-%C5%BEena-ekonomija-bez-predrasuda

https://muralist.hr/gospodarstvo/odrzana-konferencija-za-dan-zena-ekonomija-bez-predrasuda/

EKONOMIJA BEZ PREDRASUDA: Žene moraju uzeti svoja prava i biti glasnije – Dnevno.hr

Ekonomija bez predrasuda – DemosMedia.hr

Ekonomija bez predrasuda: Žene svoja prava moraju uzeti i biti glasnije — eZadar.hr (net.hr)

Objava Žene svoja prava moraju uzeti i biti glasnije pojavila se prvi puta na Mreža žena.