Edita Dautović vlasnica je agencije za nekretnine Millennium iz Crne Gore i predsjednica Udruženja preduzetnica Crne Gore. Što je sve korona virus donio gospodarstvu Crne Gore, što je Vlada učinila da pomogne gospodarstvu i kako se žene poduzetnice snalaze pročitajte u njenoj kolumni.

O Koroni se piše i pisat će se, kako stoje stvari, još dugo, dugo. Cijeli svijet se našao pred velikim izazovom. Netko u ovome vidi potonuće i krah, a neko šansu i priliku. No, jedno je sigurno, ništa neće biti isto nakon što ova pandemija prođe. Mnoge navike će se mijenjati, kao što već jesu tokom izolacije. Mi se nadamo da će sve krenuti na bolje, da će ova situacija biti pokretač i inspiracija svima nama da gradimo bolji svijet.

Optimizam prije svega

Posljedice su već sada evidentne. Covid 19 je praktično usporio svijet i uticao na sve društvene sfere, a u kojoj mjeri vidjet ćemo u periodu koji slijedi. Iako mjere popuštaju, i idemo ka normalizaciji. Nitko nije bio spreman na ovu situaciju.

Ipak, crnogorsko društvo je pokazalo velik stupanj odgovornosti što se i vidi kroz svakodnevne izvještaje Instituta za javno zdravlje.

Uvijek imam optimistični pogled na sve u životu. Vjerujem da će se način da se i ovo premosti i da se ponovo vratimo normalnim aktivnostima.

Sada nam je više nego ikada potrebno da se pokažemo na djelu i  pomognemo jedni drugima. Način poslovanja se mijenja u odnosu na potrebe ljudi. Činjenica je da su se potrebe promijenile preko noći, pa tako imamo kompanije koje rade prekovremeno, dok s druge strane, imamo one koje su znatno smanjile poslovanje, do situacije kada se potpuno gase.

Žene su sposobne očuvati svoje biznise u krizi i unaprijediti ih

Vjerujem da će oni koji su imali zdravu priču prije nastanka ove situacije naći način prevladati probleme. Pogođena su velika poduzeća, a srednja i mala poduzeća, naravno još i više.

Poremećaj u lancima nabave, usporena trgovina a samim time zaposlenost i prihodi, mogućnosti za trošenje novca na zadovoljstva prilično su smanjene, što će najviše utjecati na na novoosnovana mala poduzeća, koja još uvijek nisu imala vremena da akumuliraju određeni kapital.

Tek dolazi vrijeme koje će pokazati koliko smo kao osobe i poslovne žene, spremne da odgovorimo svemu što nas čeka.

Žene su sposobne da biznise sačuvaju kao i da, kroz poteškoće nađu rješenja, da ih unaprijede. O posljedicama pandemije će se tek govoriti.

Trebamo pronalaziti nova rješenja i raditi na njima, kako mi tako i država. Činjenica je da je potrebno angažiranje svih struktura društva čitavog svijeta i svakog pojedinca. Svakako da popuštanje mjera ide u prilog firmama koje će polako početi s oporavkom.

Statistika govori da je u zadnjih nekoliko godina naglo porastao broj kompaniju u vlasništvu žena. Tome je svakako doprinijela politika podsticaja žena da se ohrabre i ideje provedu u djelo. Žene su se više puta kroz povijest pokazale jake tako da će preživjeti i ovo iskušenje.

Sigurno ne same, ali uz podršku institucija, solidarnosti Vlade Crne Gore one će opstati.

Najbolje funkcionira privreda u kojoj svako radi ono što najbolje zna

Država ne može bolje, jeftinije ili produktivnije orgabizirati proizvodnju od poduzetnika, ali isto tako nitko od države ne može bolje da iskaže zajednički interes i potrebe društva. Pored toga, za svako organiziranje proizvodnje, uz znanje, potreban je i novac, a to je svojevrsni proizvod države.

Naša država je veoma brzo reagirala sa ozbiljnim paketom mjera pomoći privredi u iznosu od XXX milijuna eura od čega drugi set mjera iznosi 40 milijuna eura podrške privredi. Formirat će se Garantni/krizni fond, koji će pomoći privrednicima, prije svega onima koji su najugroženiji, a to su mikro, mala i srednja poduzeća.

Među prvim organizacijama koje se bave privredom i poduzetništvom napravili smo istraživanje, kao i pismo preporuke sa setom mjera za podršku privatnom sektoru.

Svi se trebamo zapitati koji su naši prioriteti i ciljevi

Zaključci nakon ankete su da poduzetnice, čija poduzeća različitih djelatnosti posluju od 1-20 godina, koje broje od 10 do 15 zaposlenih, kao mali privrednici su se našle pred velikim znakom pitanja, što i kako dalje.

Samo 70% njih je bilo u mogućnosti da pruži adekvatnu zdravstvenu zaštitu. Isto toliko njih je moralo da smanji plaće zaposlenima, a ok 50% njih će biti prinuđeno da smanji broj zaposlenih.

Oko 80% njih nije ni razmišljalo da oformi krizni fond, koji bi im pružio prvu pomoć uslijed ovakve ili slične situacije. S gubitkom od 90%, osmisliti alternativno rješenje za pokriće troškova je teško, gotovo nemoguće.

Za 3 mjeseca, koliko predviđaju da će mjere predostrožnosti trajati, preko 50% njih će pretrpjeti gubitak koji neće biti u mogućnosti da nadoknade. Svi očekuju financijsku bespovratnu pomoć od Investiciono razvojnog fonda, Vlade, Poreske uprave i Europske banke. Nadajmo se da ćemo zajedničkim snagama oporaviti našu privredu i da će naše poslovanje krenuti u boljem smjeru nakon što se svi zapitamo, kuda to idemo i što će od sada biti naši prioriteti i ciljevi.

Definiranjem strategijskih planova razvoja privrede, kreditiranjem poduzetničkih projekata, kao i kontrolom tokova novca, država će pružiti poduzetništvu sve ono što će nakon krize nedostajati: smanjenje rizika, kreditnu podršku i osiguranje likvidnosti.

Crnogorskoj Vladi slijedi izazovno vrijeme

Ključni izazov i zadatak ekonomske politike u narednom periodu krize biće uspostavljanje i održavanje niske stope inflacije, koja uz smanjenje javne potrošnje i provođenje institucionalnih reformi osigurava  rast privredne aktivnosti.

Otežavajuća okolnost za ostvarivanje ovih ciljeva je i utjecaj krize koja je zahvatila čitavu Euro zonu i koja će se pojačati. Iskustvo iz dosadašnjih kriza upućuje na zaključak da se kriza znatno lakše premošćava putem investicija u infrastrukturu i ljudske resurse, koji su ključni faktor za dugoročni razvoj i smanjenje nezaposlenosti.

Važna uloga Udruženja preduzetnica Crne Gore

Udruženje i portal www.preduzetnica.me su pružali svakodnevnu podršku poduzetnicama i široj javnosti. Ono što nas čini posebnim od drugih jeste da smo imali na portal integriran  iframe widget koji prikazuje statističke podatke o epidemiji koronavirusa u Crnoj Gori.

Widget je kreiran u saradnji sa našim partnerima, digitalnom agencijom Codepixel, a u realnom vremenu preuzima podatke sa web aplikacije www.coronacg.live  na kojoj, također možete pronaći mapu ljudi u samoizolaciji, razne e-servise i korisne linkove.

Putem on line platformi smo svakodnevno u saradnji sa našim članicama pružamo im podršku savjetodavnu, mentorsku vezano za njihove kompanije.  Nastavljamo sa našim aktivnostima i projektima.

Trenutno radimo na projektima: “Osnaživanje preduzetnica kroz razvoj  tradicionalnih proizvoda”, projekat podržan od strane Ministartsva za ljudska i manjinska prava Crne Gore pod nazıvom “Ključ je u rukama žene”  za raspodjelu sredstava za financiranje projekata 2019.godina. Projekt obuhvaća tri općtine na sjeveru Crne Gore i to Bijelo Polje, Pljevlja i Rožaje.

U projektu će sudjelovati od 25-30 žena potencijalnih i aktivnih poduzetnica sjevernog područja tj. pripadnica ženske populacije koje planiraju da započnu privatni biznis ili žene koja već imaju razvijen biznis, ali žele da ga unaprijede.

Drugi projekt je “Podrška poslovnih žena u Istočnoj i Jugoistočnoj Evropi” koji je trebao   trajati do 30. aprila 2020. godine, ali je produžen zbog korone i još uvijek traje.  Sudjeluju Srbija, Makedonija, Bugarska, Ukrajina, Bjelorusija.

Finacijski podržan od  strane Ministarstva ekonomije Savezne Republike Njemačke i organizacije SEQA, a u partnerstvu sa Zanatskom komorom Koblenc i Balkanskom udruženjem žena u zanatsvu.

Photo: Edita Dautović

Objava Edita Dautović – Sada je više nego ikada potrebno da se pokažemo na djelu i pomognemo jedni drugima pojavila se prvi puta na Mreža žena.

Ružica Knežević vlasnica je lanca frizerskih salona Kathare i 3 apartmana “Citylux apartments” u Zagrebu. Kada je 2009. krenula u poduzetničke vode, još smo se svi oporavljali od krize 2008.godine, no ona je i u tom vremenu prepoznala priliku za pokretanje posla koji uspješno vodi sve do danas. Kakva će biti situacija nakon korona krize i kakva su njena očekivanja pročitajte u intervjuu koji je dala za Mrežu žena.

Razgovarala: Ivana Radić

Ružice, ti si već dugi niz godina uspješna poduzetnica, kako vidiš ovu krizu u odnosu na 2008.? Stvori li kriza neke nove prilike?

Današnju krizu ne bi uspoređivala s krizom 2008. godine zbog toga što se do sada nije dogodila kriza u ovolikom razmjeru, koja je zadesila cijeli svijet. Smatram da se Hrvatska zbog svoje razvijenosti u današnje vrijeme puno bolje nosi s krizom nego tada.

Početak i razvoj mog poslovanja događao se upravo u vrijeme krize. Moja firma osnovana je u 2009.godini, a Hrvatska je već tada bila u dubokoj recesiji. To je bio odvažan potez u vremenu kada je naše gospodarstvo bilježilo ogroman pad.

Kada se prisjetim početka otvaranja prvog salona, drugog pa dalje do sadašnja četiri koja imam, mogu reći da su to bile prilike koje sam iskoristila i moje poduzeće dovela do uspjeha u vremenu recesije.
Kako se gospodarstvo oporavljalo, osim povećanja produktivnosti poslovanja koje je već bilo stabilno, promišljala sam kako u vremenu koje sam smatrala povoljnim za razvoj ući u jedan novi posao i sa svojim sinom sam pokrenula turistički smještaj i tako smo u 2018.godini otvorili 3 apartmana “Citylux apartments” u Zagrebu.

Hoće li se što promijeniti u Vašoj djelatnosti i ako da, navedite što?

Promijenit će se sve. Ako je cijeli svijet stao, ako gospodarstvo bilježi ogromne gubitke i ako su predviđanja MMF-a da će pad BDP-a za Hrvatsku biti  9%, svi ćemo osjetiti negativan utjecaj pada gospodarstva, kako globalno tako i u Hrvatskoj.

Moja želja u ovoj krizi je zadržati sva radna mjesta i ne otpustiti djelatnike, više ne očekujem .

Također, moja procjena za poslovanje turističke djelatnosti je pad iznad 80%. Kada govorimo o turizmu mislimo uglavnom na ljetnu sezonu, međutim, Zagreb je turistička destinacija razvijena u velikoj mjeri kroz cijelu godinu.

Uspoređujući popunjenost “Citylux apartmana”, prošlu godinu smo bilježili popunjenost 365 dana, a sada ako se epidemiološka situacija popravi očekujem povratak 20% turista, stranih i domaćih.

Je li Vlada RH primjereno postavila mjere za poduzetnike, koliko mislite da su uspješne?

Predstavljajući paket mjera za pomoć gospodarstvu premijer Andrej Plenković je rekao: “Ovaj ožujak ćemo dugo pamtiti”.
Mislim da ćemo pamtiti svi, ne samo po mjerama koje su izvanredne nego i po promptnoj reakciji Vlade u donošenju i provođenju tih mjera.

Ovim potezom Vlada je pokazala spremnost da omogući podršku privatnom sektoru.
Država i Vlada povlače poteze kojima su stali iza radnika i gospodarstva u najvećoj mogućoj mjeri i na najveći mogući način. Ja kao poduzetnica sam zadovoljna, da!

Koje su glavne prepreke poduzetništvu u Hrvatskoj?

Ja osobno nemam prepreka u poslovanju. Možda neke administrativne procedure ranije, ali sada  kompletno poslovanje obavljam online putem aplikacija Porezne uprave i Fine.
Manja stopa oporezivanja dobro bi došla svima, ali mislim da nam država u ovom momentu to ne može omogućiti, stoga ću zaključiti da sam ja zadovoljna poduzetnica.

http://www.salonikathare.com/index.html

Photo: Saloni Kathare

Objava Ružica Knežević – Svaka kriza je prilika pojavila se prvi puta na Mreža žena.

Razgovarali smo sa Sanjom Popović Pantić, predsjednicom Udruženja poslovnih žena Srbije o tome kako ona vidi ovu krizu s korona virusom, što je Vlada Republike Srbije učinila da pomogne poduzetnicima i poduzetnicama i prilikama za transformaciju poslovanja i prilagodnu novim uvjetima.

Razgovarala: Ivana Radić

Sanja, kako ti vidiš ovu krizu s korona virusom i kako se odražava  na gospodarske aktivnosti?

Na krizu smo reagovali u roku od dva dana od uvođenja vanrednog stanja tako sto smo kroz mrežu odmah prikupile potrebe i probleme preduzetnica. Problemi su dosta različiti i zavise od sektora u kojem posluju.

Zajednički  najveći problem je bio kako zadržati zaposlene u periodu veoma smanjene ili potpuno prekinute delatnosti u nekim sektorima.

Mi imamo Odbor za javno zagovaranje, kao i veoma aktivan Upravni odbor, i ubrzo po prikupljenim problemima, već 23.3. sastavile smo i uputile  dopis svim nadležnim institucijama u prvom redu Kriznom štabu za privredu, predsednici Vlade RS, Ministarstvu finansija, Ministarstvu privrede,  predsedniku Privredne komore Srbije i Poverenici za zaštitu ravnopravnosti u kome smo naveli četiri mere koje smo konsenzusom utvrdile kao bitne za većinu preduzetnica.

Što je Vlada Srbije učinila i čini da bi se ublažile posljedice ove pandemije i pomoglo poduzetnicima? Je li to dovoljno?

Vlada je usvojila neke od mera koje smo i mi predložili, ali i druga poslovna udruženja. Smatramo da su mere donate u realnom roku s obzirom na to okolnosti u kojima je prioritet bio spašavanje ljudskih života. Najvažnije je da se primena mera ne odugovlači i da budu zaista sprovedene. Mi smo predložile sledeće mere:

1. Obustavu plaćanja poreza i doprinosa za zaposlene u periodu od  minimum 3 meseca;
2. Subvencije za plate zaposlenih dok traje vanredno stanje (primer Danske: država subvencioniše tri četvrtine mesečne plate zaposlenih u privatnom sektoru dok se poslodavci obavezuju da ne otpuštaju zaposlene zbog poslovnih gubitaka uzrokovanih pandemijom korona virusa);
3. Smanjenje obaveze plaćanja PDV-a za 50% dok traje vanredno stanje, a nakon toga ostatak duga izmiriti plaćanjem na rate u narednih 12 meseci;
4. Zabrana prinudne naplate potraživanja dok traje vanredno stanje.

Predložene mere  omogućavaju da budemo na granici preživljavanja i da ne gasimo firme. U protivnom, većina će biti prisiljena da zatvori firme posle više od 20 godina poslovanja i time nevoljno generiše dodatnih oko 4.000 nezaposlenih, koliko je u ovom momentu u statusu zaposlenih u 300 mikro, malih i srednjih preduzeća, članica UPŽ Srbije.

Kao sto rekoh, Vlada je reagovala i donela mere koje su uvažile i izbalansirale predloge koje su im prethodno uputile  asocijacije preduzetnika i poslodavaca. Mi smo javno uputili i komentar na donete mere u nadi da se još mogu popraviti neke od njih i unaprediti. Na primer:

Što se tiče oslobađanja plaćanja PDV-a, dobro je da su oni koji daju donacije toga oslobođeni, a time se i podstiču svi koji imaju mogućnosti, što je u uslovima krize važno. Kad su u pitanju mala i srednja preduzeća, mislim da bi bilo dobro da je uvažena mera koju smo predložili, da se PDV plaća na rate narednih 12 meseci i da se obračunava na naplaćena, a ne fakturisana potraživanja, jer će sigurno biti problema u naplati potraživanja u narednom periodu.

Mislimo da bi na ovaj način firme funkcionisale relativno stabilnije i nakon vanrednog stanja i ne bi pravile eventualne uštede smanjivanjem plata na koje će možda poslodavci biti prinuđeni u narednom periodu, dok se ne uspostavi neka ravnoteža.

Helicopter money

Bolji način bi bio da se nivo potrošnje održi nego da se podeli “helicopter money” odnosno po 100 EUR svakom punoletnom građaninu.

Zato se pridružujemo mišljenju ekonomske struke da je ovu meru trebalo targetirati ka socijalno ugroženim građanima. U slučaju da ova mera “helicopter money” ostane, predložila bih da se otvori račun na koji bi građani koji žele i kojima ta pomoć nije potrebna mogli da uplate odnosno vrate tih 100 EUR za pomoć najugroženijima, ili pak za potrebe zdravstvenog sistema – poboljšanja smeštaja obolelih i slično. Treba uvažiti predlog da se zabrani prinudna naplata potraživanja u vreme vanrednog stanja. – istaknula je Sanja

Subvencionisane plate su bile predlog Udruženja poslovnih žena Srbije koje je zadovoljno ovom merom koja će se odnositi na period trajanja vanrednog stanja, a minimum tri meseca.

– Ono što je nejasno je da li poslodavci plaćaju na tu subvenciju poreze i doprinose ili država i to pokriva. Što se tiče odlaganja plaćanja poreza i doprinosa na zarade dok traje vanredno stanje, to je takođe bila mera koju je UPŽ predložilo u svom dopisu ekonomskom timu Vlade, pa smo i njome zadovoljne, kao i merom odlaganja plaćanja poreza na dobit za drugi kvartal 2020.Mere Vlade Srbije, uz prethodno donete mere Narodne banke Srbije, koje se odnose na moratorijum na kreditne obaveze, postići efekat olakšanja kod preduzetnika, barem u psihičkom smislu.

Kako se se poduzetnice snašle? Ima li nekih dobrih primjera za spomenuti?

Preduzetnice ne bi bile preduzetnice da se ne mogu snaći u svakoj situaciji. One koje su mogle odmah su se preorjentisale na prozivodnju onoga sto je potrebno u ovim uslovima. Na primer AMC Mode collection, čuveni srpski brend za žensku odeću, počeo je sa proizvodnjom maski.

Mikro firme koje proizvode hranu su počele da je razvoze na adresu, a naša članica koja ima firmu za ekspres kurirsku dostavu je to za naše članice činila besplatno.

Takodje, firma koja se bavi proizvodnjom kožne galanterije je počela da pravi vizir kao i da prenosi drugima svoja znanja i iskustvo, posebno štamparijama koje imaju takve kapacitete i jako im je malo potrebno da se prilagode tržišnoj potrebi koja je nastala usled ove krize.

Kurirska dostava, proizvođaci hrane, apoteke, firme koje se bave dezinfekcijom imaju mnogo posla. Mi smo napravili jednu mini berzu proizvoda i usluga članica UPZ i one vec međusobno razmenjuju i rade u jednom novom ambijentu.

Imamo na primer i jednu softversku firmu koja je razvila odličan program za efikasnu organizaciju dostave potrepština na adresu. Dakle, ima dosta inovativnih rešenja nastalih po principu “nužda zakon menja” i koliko god je kriza pogubna za mikro biznise toliko može biti i šansa da se upravo mali, kao fleksibilnije, brže prilagode i osmisle sopstvenu strategiju prezivljavanja.

Za jedan broj firmi koje posluju u “atraktivnim” sektorima kriza će doneti čak i profit što je generalno za tržiste dobro jer će moći da kupuju tim novcem druge potrepštine i tako pomognu one koji nemaju dovoljno atraktivne proizvode i usluge u vreme ovakvih kriza.

 Je li ova situacija teža za ženska poduzeća i na koji način ako je teža?

Svaka kriza deluje na žene poput velikog talasa koji ih baci miljama unazad. Sve sto som osvojile po pitanju rodne ravnopravnosti nestane onog trenutka kad ostanemo bez mogućnosti da platimo dodatne servise u kući. Kriza nas je vratila u kuću i donela nam dupliranje radnog vremena i svih obaveza.

Moja teza je da se svaka krizna situacija najviše prelomi preko leđa žena. Zato se i lično nadam da ćemo se vratiti u neke normalnije tokove kako bismo pre svega sebe rasteretile kućnih obaveza i kako bismo mogle da se posvetimo mnogo izazovnijem da ne kazem težem periodu koji nas čeka kad je reč o održavanju ekonomskih aktivnosti i poslovanja.

Što udruženje radi kako bi ostalo u kontaktu sa svojim članicama?

Mini berza, informisanje, sprovodimo projektne aktivnosti online s pa nam je evo u toku online Dan devojčica u IKT-U. Povezali smo opet već 12 godinu škole i firme. Devojčice odlaze u online posete menadžerkama kompanija u IKT sektoru. Dan devojčica je 23. April, ali smo mi napravili Nedelju devojčica u IKT sektoru i svaki dan su u drugoj firmi gde imaju jednočasovne posete i razgovore sa uspešnim meandžerkama i vlasnicama firmi.

Što vidite kao priliku nakon ove pandemije?

Prilika je da vise ovladamo IKT-om i da ono što je nedavno započelo kod ženskih firmi, a to je digitalna transformacija bude ubrzano i omogući im da prežive i da nastave da se razvijaju.

(IKT: Informacijsko komunikacijska tehnologija.)

http://poslovnezene.org.rs/

Photo: Arhiva UPŽ

Objava Sanja Popović Pantić – Ova kriza je prilika za mnoga poduzeća da se transformiraju pojavila se prvi puta na Mreža žena.