Žene svoja prava moraju uzeti i biti glasnije

Ovogodišnju konferenciju povodom Međunarodnog dana žena, pod nazivom „Ekonomija bez predrasuda“, organizirala je Međunarodna mreža poslovnih žena u suradnji s Hrvatskom udrugom poslodavaca. Tema konferencije je bila Jačanje gospodarstva osnaživanjem žena te poticanje žena da uzdignu svoj glas i izbore se za svoja prava, koja su, kao i uvijek, nakon velikih disrupcija u svijetu, opet vraćena dva koraka unatrag.

Sve prisutne pozdravio je Damir Zorić, generalni direktor Hrvatske udruge poslodavaca koji je istaknuo da žene moraju biti glasnije, bolje organiziranije i prodornije kako bismo ostvarile ono što smatramo da je važno kako bi ovo društvo bilo humanije. Istaknuo je da  žene trebaju reći ono što želimo svih 365 dana u godini.  Ivana Radić predsjednica udruge Međunarodna mreža poslovnih žena istaknula je da smo ovaj dan sve zaslužile. Istaknula je da ćemo promijeniti naš položaj kada se uključimo u sve sfere života jedne zajednice. Nema tog muškarca koja nas može razjediniti kada odlučimo da nešto napravimo. Pružite ruku kad ste visoko ženama ispod vas, pružite ruku kad ste ispod, ženama koje žele doći na neku poziciju. To je jedini put da mi dođemo tamo gdje želimo, a to je ravnopravnost. Sva prava koja želimo, moramo uzeti.

Konferenciju je vodila Ivana Fakin, vlasnica Essenta agencije.

Uvodno predavanje održala je Sandra Šućurović koja je pričala o ostvarivanju naših potencijala i načinima na koje to možemo napraviti. Ono što trebamo je voditi se svojim srcem i osluškivati sebe.

Panel Jačanje gospodarstva osnaživanjem žena vodila je Gordana Matković, vlasnica tvrtke Educamix koja je iznijela statistike u kojima je u ukupnom udjelu stanovništva skoro 51,7 posto žena, no u upravama kompanija ih je tek 11,8 posto. Imamo puno više obrazovanih žena od muškaraca.

Ivana Radić, biznis terapeut i predsjednica Međunarodne mreže poslovnih žena je istaknula da je broj žena u poduzetništvu od devedesetih godina 20. stoljeća do danas puno veći i da su žene ostvarile puno više prava od tada do danas. Kada su žene dovedene do toga da nešto moraju, onda izvuku svu svoju hrabrost. Žena uvijek ima nešto za reći, ali ne zato što nekoga potkopavamo nego da se izrazimo. Pandemija, ratovi i slično, su nas vratile unatrag u našim pravima.

Ivan Mišetić, predsjednik članova HUP-a je apostrofirao ulogu žene kao majke i nekoga tko je jako snažan i tko daje svoju podršku svima oko sebe.

Ivana Gažić, predsjednica Zagrebačke burze, rekla je da u organizacijama treba prepoznati žene koje imaju kompetencije za neki direktorski položaj  i gurati ih u tom smjeru. Žene često misle da nešto ne mogu. Moramo ih ohrabriti.

Milka Kosanović, direktorica odnosa članstva u HUP-u izjavila je da žene moraju prestati biti „dobre curice“. Društvo odvraća djevojčice od njihovih potencijala, a treba ih poticati da idu u smjeru razvoja onog au čemu su najbolje. Poručila je da žene ne smiju dopustiti muškarcima da ih stišavaju, one moraju biti glasne.

Barbara Kolar, radijska i televizijska voditeljica je istaknula da odgovornost za stereotipe leži na svima nama, a ne samo na medijima. Mediji imaju neke druge postulate pa je potrebno i stvoriti priču koja bi im bila zanimljiva. Kaže da je iza nje stajao njen inat i uspjela je unatoč,a ne zahvaljujući.

Dunja Firšt, HR managerica u Kaufland Hrvatska je ispričala kako se kompanija prije 10ak godina opredijelila za to da bude najpoželjniji poslodavac u branši. Tada je krenula promjena. U kompaniji imaju 77 posto žena, a 54 posto žena je na rukovodećim položajima. Ugovori na određeno su zastupljeni samo 2 %. Ona smatra da je sve u životu stvar izbora i da treba preuzeti stvari u svoje ruke.

Snježana Turalija, vlasnica Greenika obrta za savjetovanje rekla je da su žene odradile najveći dio posla u sektoru zelene tranzicije i zgradarstva. Predsjednici uprava, direktori i velika imena u arhitekturi su uglavnom muškarci, a žene su vrlo tihe, a rade puno baš u tim djelatnostima. U političkom miljeu imamo još puno toga za napraviti jer nas se ušutkava. Naglasila je da moramo vjerovati same u sebe.

Snimku konferencije možete pogledati ovdje:

FB: https://www.facebook.com/medjunardnamrezaposlovnihzena/videos/1894752950913759

YouTube: Ekonomija bez predrasuda – konferencija Međunarodne mreže poslovnih žena – YouTube

Foto: vlastita arhiva

IZ MEDIJA:

https://dalmatinskiportal.hr/hrvatska/dan-zena–pandemija-i-ratovi-vratili-su-nas-unatrag-/126714

HRT: HUP: Žene i dalje nedovoljno zastupljene u gospodarstvu

Žene i dalje nedovoljno zastupljene u gospodarstvu, osobito na najvišim razinama – tportal

Ivana Gažić (ZSE): Žene će uskoro biti deficitarne na vodećim pozicijama jer će svi htjeti žene na vrhu (lidermedia.hr)

https://she.hr/zene-svoja-prava-moraju-uzeti-i-biti-glasnije/

Žene svoja prava moraju uzeti i biti glasnije – Profitiraj.hr

HRT: HUP: Žene i dalje nedovoljno zastupljene u gospodarstvu

Žene i dalje nedovoljno zastupljene u gospodarstvu, osobito na najvišim razinama – tportal

https://mojzagreb.info/zagreb/odr%C5%BEana-konferencija-za-dan-%C5%BEena-ekonomija-bez-predrasuda

https://muralist.hr/gospodarstvo/odrzana-konferencija-za-dan-zena-ekonomija-bez-predrasuda/

EKONOMIJA BEZ PREDRASUDA: Žene moraju uzeti svoja prava i biti glasnije – Dnevno.hr

Ekonomija bez predrasuda – DemosMedia.hr

Ekonomija bez predrasuda: Žene svoja prava moraju uzeti i biti glasnije — eZadar.hr (net.hr)

Objava Žene svoja prava moraju uzeti i biti glasnije pojavila se prvi puta na Mreža žena.

Ravnopravnost spolova temeljna je ustavna vrednota Republike Hrvatske, prema kojoj bi žene i muškarci trebali  biti jednako zastupljeni u svim područjima javnoga i privatnog života, imati jednak status, jednake mogućnosti za ostvarivanje svojih prava i jednaku korist od ostvarenih rezultata. No stvarnost je nažalost drugačija.

Cilj je ove radionice promicanje ravnopravnosti spolova osvješćivanjem sudionika o stereotipima i predrasudama koji dovode do neravnopravnog položaja žena, uz osnaživanje samopouzdanja i prepoznavanje ograničenja, a sve u svrhu poboljšanja statusa žena u društvu.

Sadržaj radionice:
1) Položaj žena u HR društvu (gdje smo, što smo i kamo idemo)
2) Stereotipi i diskriminacija (što na njih utječe)
3) Kako se nositi sa stigmatizacijom i diskriminacijom (profesionalac vs. profesionalka)
4) Osvješćivanje vlastitih ograničenja
5) Osnaživanje vlastitih potencijala
6) Suočavanje sa strahovima i jačanje samopouzdanja
7) Što možemo učiniti za promicanje i poticanje jednakosti spolova

Metoda rada:
– vježbe
– individualni i grupni rad
– diskusija
– razmjena znanja i iskustva

Polaznici dobivaju:
– materijale
– uvjerenje
– dopunsku literaturu i preporuke
– povratnu informaciju od predavača

Trajanje i održavanje radionice:
– radionica traje 4 školska sata i na istoj može sudjelovati maksimalno 12 sudionika.
– vrijeme, mjesto i način održavanja radionice dogovara se u skladu s zahtjevima i potrebama naručitelja u
– odabranom prostoru naručitelja ili putem digitalne platforme ZOOM

Naknada za radionicu:

Naknada za radionicu iznosi 4.000,00 kn + PDV i ista se plaća temeljem ispostavljenog računa.
Troškove putovanja i smještaja predavača snosi naručitelj u iznosu stvarno nastalih troškova
Naručitelj osigurava prostor za održavanje radionice (dvoranu, osvježenja za pauze, ručak i sl.)

Gordana Matković, Educamix d.o.o.
Dijana Fazlić, Tecumviva d.o.o

Gordana Matković, poslovna trenerica, certificirani coach i konzultantica, članica Međunarodne mreže žena. Diplomirana politologinja / novinarka koja je svoje profesionalno radno iskustvo posljednjih 25 godina stjecala na menadžerskim pozicijama u području marketinga, event menadžmenta, komunikologije i korporativnih komunikacija te poslovnih edukacija za razvoj osobnih kompetencija kroz razna poslovna područja (financije, prodaja, proizvodnja, naftna industrija, IT djelatnost i dr.) te držeći radionice za nacionalne i internacionalne kompanije. I dalje se kontinuirano usavršava kroz aktivno sudjelovanje na konferencijama i stručnim seminarima. Dugogodišnje iskustvo i poznavanje tržišta kao jamstvo kvalitetnog pristupa potrebama klijenata potaknule su je da od 2007. djeluje u vlastitom centru za razvoj ljudskih potencijala Educamix. Njezina su uža specijalnost predavanja, edukacije i radionice s područja komunikacije i menadžmenta. Sudjelovala je na nizu konferencija i panela na temu ženskog poduzetništva i položaja žena u društvu. Njezin osobni fokus leži u poslovnom i osobnom razvoju kroz inovativan i individualan pristup prema klijentima.

Dijana Fazlić, poslovna trenerica, konzultantica, HR stručnjak i voditeljica projekata. Diplomirana pravnica s preko 30 godina iskustva na poslovima menadžerice, prokuristice, HR direktorice, konzultantice, trenerice i voditeljice EU projekata. Znanje i dugogodišnje iskustvo o razvoju i upravljanju organizacijom, poslovnom planiranju i upravljanju ljudskim resursima stjecala je kroz razna poslovna područja (financije, prodaja, proizvodnja, brodogradnja, transport, duhanska ind., naftna ind., itd.) nacionalne (INA, Dalstroj, Jadrolinija, Istragrafika, Podravka) i internacionalne kompanije (Heineken, BP, Raiffeisen), kroz razne stručne treninge, radionice, akademije i kongrese (LBS, IMD, CIPD) te radeći sa vrhunskim top menadžerima.
Krajem 2011. godine osnovala je tvrtku Tecumviva d.o.o. koja je bavi pružanjem cjelovitih usluga upravljanja ljudskim resursima. Njezina su uža specijalnost: strategija upravljanja ljudskim potencijalima i resursima, razvoj voditeljskih i osobnih kompetencija, razvoj HR procesa (organizacijska kultura, organizacijska struktura, radno pravni procesi, razvoj kompetencija, upravljanje talentima, selekcija) te priprema i vođenje EU projekata.

Photo: Pixabay

Objava Ravnopravnost spolova – stereotipi i predrasude koji utječu na položaj žena pojavila se prvi puta na Mreža žena.

Dunja Bonacci Skenderović je neovisna konzultantica u području suzbijanja nasilja nad ženama. Članica je UNWOMEN regionalne savjetodavne grupe za civilno društvo za Europu i Centralnu Aziju.

Razgovarala:Ivana Radić

U kojoj mjeri je korona kriza utjecala na žene u izolaciji?

Utjecaj pandemije COVID-19 na žene u izolaciji je bila višestruka. Za početka brojne žene koje su poduzetnice bile su primorane prestati raditi jer su njihove firme ili obrti bile zatvorene odlukom stožera. Ovo je utjecalo na njihove prihode.

Nadalje, prema podacima EUROSTATA samo u ožujku 2020. godine u Europi gotovo pet puta više žena je izgubilo posao od muškaraca. Žene koje su nastavile raditi od kuće uz taj posao od kojeg žive su obavljale i veći dio neplaćenih poslova kao što su učenje s djecom, skrb o djeci koja su predškolske dobi, skrb o bolesnim članovima kućanstva.

Ovo je sve utjecalo na njihove mogućnosti ravnopravnog sudjelovanja u profesionalnom i društvenom životu.

Što je sa ženama u nefunkcionalnim odnosima? Prema nekim izvješćima povećano je nasilje u obiteljima za vrijeme karantene? Vode li se statistike i u Hrvatskoj i što su nadležna tijela učinila za te žene u Hrvatskoj?

Početkom pandemije COVID-19 na globalnom nivo se veoma brzo počelo govoriti o tome da bi jedna od posljedica izolacije mogla biti porast obiteljskog nasilja. Uskoro su podaci s terena počeli ukazivati da je ova ružna pretpostavka postala stvarnost.

Tako je u Francuskoj, uvođenjem izolacije u ožujku 2020. godine za 30% porastao broj slučajeva obiteljskog nasilja. Na Cipru je također za 30% porastao broj poziva prema SOS linijama za žrtve obiteljskog nasilja. Ovi i mnogi drugi brojni podaci, kao i preporuke koje su izdali Vijeće Europe, UN i UNWOMEM govore u prilog tome.

U Hrvatskoj podaci o obiteljskom nasilju se mogu pratiti na stranicama Ministarstva unutarnjih poslova – Kalendar nasilja – Nasilje u obitelji. Prema tim podacima, usporede li se s prethodnom godinom, nije došlo do gotovo nikakvog povećanja broja slučajeva nasilja u obitelji koji su prijavljeni policiji i prema kojima je policija postupala.

Također u priopćenju Ministarstva za demografiju, obitelj, mlade i socijalnu politiku (MDOMSP) od 11. travnja 2020. navodi se da je zbog pandemije i karantene u svijetu došlo do porasta obiteljskog nasilja za trećinu, međutim da službeni podaci u Hrvatskoj zasad ne pokazuju povećanje broja prijava obiteljskog nasilja.

Ovo ne znači da broj nasilja u obitelji nije porastao u Hrvatskoj tijekom pandemije COVIDA-19 i izolacije, već da se institucije oslanjaju samo na jedne izvore podataka.

Informacije iz nevladinih organizacije, koje se bave zaštitom žena žrtava nasilja prikazuju jednu drugu sliku. Tako je udruga Domine iz Splita početkom travanja na svojim FB stranicama objavila kako je zabilježila povećani broj  poziva žena žrtava nasilja te su krenule u kampanju nalaženja smještaja u kojem bi smjestile žene žrtve nasilja.

Nadležna tijela nisu učinila previše. Izrađena je jedna kampanja koja je fokusirana na djecu žrtve nasilja i koja apelira na susjede da prijave nasilje.

MDOMSP je izdao Priopćenje o postupanju u situaciji pojačanog rizika od nasilja u obitelji i zlostavljanja i zanemarivanja djece zbog pojačanih mjera izolacije radi suzbijanja epidemije COVID-19 i to bi negdje bilo to.

Kakve će biti posljedice za žene suočene s izolacijom i nasiljem?

O posljedicama se može samo nagađati. Uzme li se s jedne strane da će u većoj mjeri žene ostajati bez posla, a posredno i bez prihoda, dok s druge strane će možda zbog toga biti primorane ostajati u nasilnoj vezi posljedice mogu biti strašne.

Kome se mogu obratiti?

Žene uvijek mogu nazvati MUP na broj telefona 112 . Zatim mogu nazvati neku od organizacija civilnog društva koja se bavi suzbijanjem nasilja nad ženama i koja pruža, pravni, psihološku pomoć i/ili ima sklonište za žrtve nasilja.

Detaljne informacije i brojevi telefona se mogu naći na web stranici sigurnomjesto.hr koja omogućava pretraživanje po županijama.

Također toplo preporučam svim ženama da ako mogu pogledaju predavanja o nasilju nad ženama koje su objavljena na FB inicijative #spasime u kojima su brojne žene koje rade direktno sa žrtvama nasilja dale korisne savjete, ali i pokazale situaciju vezanu uz obiteljsko i seksualno nasilje u Hrvatskoj.

Photo: Dunja Bonacci Skenderović, vlastita arhiva

Objava Dunja Bonacci Skenderović – utjecaj pandemije na porast nasilja nad ženama je ogroman pojavila se prvi puta na Mreža žena.