Održana konferencija Strong Women for a Stronger Adriatic-Ionian Region“
Tematska konferencija „Strong Women for a Stronger Adriatic-Ionian Region“ održana u Zagrebu u sklopu programa hrvatskog predsjedanja Strategijom EU za Jadransko-jonsku regiju EUSAIR i Jadransko jonskom inicijativom AII
Nakon uspješne inauguracijske konferencije hrvatskog predsjedanja Strategijom EU za Jadransko jonsku regiju EUSAIR i Jadransko-jonskom inicijativom AII, održane 20. lipnja u Zagrebu i dvaju tematskih događanja koja su neposredno slijedila: konferencije o održivom nautičkom turizmu i radionice o pomorskoj robotici i aplikacijama, Ministarstvo vanjskih i europskih poslova, Ministarstvo regionalnog razvoja i fondove EU, kao nacionalni EUSAIR koordinatori i Ministarstvo turizma i sporta, kao partner EUSAIR Facility Point projekta organizirali su u sklopu hrvatskog predsjedanja EUSAIR-om i AII ovaj tjedan i treće tematsko događanje – dvodnevnu konferenciju „Strong Women for a Stronger Adriatic-Ionian Region“.
Konferencija je održana u Zagrebu 4. i 5. srpnja uz sudjelovanje predstavnika država članica EUSAIR-a, Europske komisije, javnog, znanstveno-istraživačkog, gospodarskog i civilnog sektora, a uključivala je predavanja, panele, prezentacije rezultata istraživanja te primjere dobre prakse, karijernih uspjeha i puteva snažnih žena Jadransko-jonske regije. Konferenciju je vodila Lidija Pansegrau Hadrović iz Ministarstva vanjskih i europskih poslova.
„U svijetu koji se suočava s neviđenim krizama i izazovima koji se preklapaju – kao što su klimatske promjene, pandemija, rat, ali i prirodne katastrofe, nesigurnost hrane, poremećaji u opskrbnom lancu, izazovi zelene tranzicije – važno je prepoznati jedinstvenu ulogu žena u odgovoru na njih, učiniti žene otpornijima, osnaženijima i općenito bolje obučenima za djelovanje u smjeru pozitivne transformacije zajednice i društva.
Ne mogu dovoljno naglasiti važnost prisutnosti žena u procesima donošenja odluka, u rukovodećim ulogama na svim razinama, kako bismo učinkovito odgovorili na izazove s kojima se suočavamo – bilo da je riječ o ratu, ekološkim izazovima ili društvenoj nepravdi“ – izjavila je otvarajući konferenciju u ime organizatora Andreja Metelko Zgombić, državna tajnica Ministarstva vanjskih i europskih poslova.
Osobito su važni ekonomsko osnaživanje, obrazovanje, zapošljavanje i jačanje socijalne uključenosti žena u svojim zajednicama. Hrvatska Vlada ulaže značajne napore, sredstva i mjere u rješavanje ovih problema, a kao dobar primjer unaprjeđenja društvenog položaja žena kroz zapošljavanje Metelko Zgombić je istaknula hrvatski projekt „Zaželi“: projekt je financiran iz Europskog socijalnog fonda i kroz njega je zaposleno 22 000 žena iz skupine teže zapošljivih osoba; žene su zaposlene na pružanju usluga izvaninstitucionalne socijalne skrbi 130.000 starijih osoba u njihovim domovima, pretežito u ruralnim krajevima, pa je društvena korist projekta višestruka.
Obiteljsko nasilje kojem su izložene žene, neravnopravnost u pristupu i položaju na tržištu rada, nedostatna društvena podrška za usklađivanje privatnog i poslovnog života – sve prisutno i navedeno traži bolje odgovore svih nas na svim razinama, istaknuto je na konferenciji.
Najnoviji podatak iznesen od strane Elena Di Federico iz EU CAP Network-a da će žene u ruralnim dijelovima Europske unije imati u prosjeku 40% manje mirovine od muškaraca, šokirala je sve sudionike, iako spadaju u dio javnosti koji dobro prati ovu temu.
610 milijardi EUR povećanje BDP-a do 2050.
Žene bi trebale biti sve manje žrtve, a sve više lideri, inicijatori i provoditelji društvenih promjena. To nije stvar, kako je izrečeno na konferenciji samo „bit fer“, već je i stvar ekonomskog prosperiteta. Danas žene čine samo 28% globalne radne snage u znanosti, tehnologiji, inženjerstvu i matematici.
Također postoje značajne rodne razlike kada su u pitanju neki od najbrže rastućih i najbolje plaćenih poslova budućnosti, kao što su informatika i inženjerstvo. Samo je 21% studentica na studiju inženjerstva i 19% na studiju računarstva. Primjerice, davanjem jednakih mogućnosti ženama za napredovanje u STEM karijeri smanjit će jaz u plaćama među spolovima, povećati ekonomska sigurnost žena i osigurati prijeko potrebnu raznoliku STEM radnu snagu.
Europski institut za ravnopravnost spolova procjenjuje da bi povećanje broja djevojčica i žena u STEM-u povećalo BDP EU-a za 610 milijardi EUR do 2050. – podaci su izneseni na konferenciji.
Mijenjanja percepcije i rodnih stereotipa, stavova, ali i stvarnog položaja žena u društvu težak je zadatak svih nas koji sporo ostvaruje napredak. Upravo u tom cilju održan je i prvi panel „STEMazing women” koji je vodila Andreja Čović Vidović, zamjenica voditelja Predstavništva Europske komisije u Hrvatskoj.
U panelu su sudjelovale Martina Dimoska, prva žena analogni astronaut u Sjevernoj Makedoniji i na Balkanu, Nina Drakulić, iz Montenegrorobotics iz Crne Gore i prof. dr. Samra Mujačić sa STEM Akademije Sveučilišta u Tuzli – žene koje su ostvarile značajne uspjehe u STEM području, a koje su govorile o svojim karijernim putevima, izazovima i postignućima.
Sa 65 godina pokrenula novi posao
Drugi panel „Women in business“ moderirala je Mirjana Čagalj, potpredsjednica HGK za graditeljstvo i promet, koja je također počasna ambasadorica EUSAIR/AII strategije, a u njemu su sudjelovali Biljana Ščekić, iz Europske banke za obnovu i razvoj, Jozo Tomaš, predsjednik Foruma gospodarskih komora Jadransko-jonske regije i dr. Sanja Popović Pantić, s Instituta Mihajlo Pupin iz Beograda.
Govorilo se o ženskim poduzetničkim inicijativama i načinima da se nadvlada otežani pristup financijskim sredstvima poduzetnice te stakleni strop s kojim se suočavaju žene na svojem karijernom putu.
Da su žene odlučne i nezaustavljive u ostvarivanju svojih poduzetničkih zamisli govori i izneseni primjer o start upu koji je pokrenula šezdesetpetogodišnja žena, Dragica Jerkov, kroz projekt „Eko Lika Greennovation”, a zbog kojeg se morala nadopunjavati i kategorizacija djelatnosti. K
ao rezultat njezine inicijative i uloženih napora krajem ovog mjeseca očekuje se otvorenje nove tvornice organskog gnojiva od ovčje vune u Otočcu. Gnojivo od sirove ovčje vune predstavlja inovativnu alternativu konvencionalnim gnojivima na tržištu i važan je korak prema održivom razvoju ruralnih krajeva.
Jana, Jamnica, Gavrilović, Zdenka, Maraska – doprinos žena i brendiranju hrvatskih proizvoda
Drugi dan konferencije nastavljen je kroz panele „Women Entrepreneurship in Rural Tourism i „Civil society – strengthening role of youth in the region for the future“ te prezentaciju rezultata istraživanja Instituta za turizam i aktivnosti koje se u Hrvatskoj provede u cilju osnaživanja žena u ruralnim područjima, a koje je na početku drugog dana konferencije iznijela doc.dr.sc. Jasenka Kranjčević.
Podsjetila je da i vodeći hrvatski proizvodi i brandovi u svojem vizualnom identitetu koriste likove ruralnih žena, poput Jamnice, Jane, Gavrilovića, Zdenke ili Makarske te da su isti dali svoj doprinos njihovom uspješnom tržišnom pozicioniranju. U svojem izlaganju naslovljenom „Advancing gender equality in EU rural areas” Elena Di Federico iz EU CAP Network-a govorila je o položaju žena u ruralnim krajevima u Europi koje su više izložene nesigurnom zapošljavanju, zapošljavanju na pola radnog vremena i/ili neformalnom zapošljavanju te nedostatku podrške u obliku osnovnih javnih servisa koji bi im omogućili bolju poziciju na tržištu rada.
S druge strane, osnaživanje ruralnih žena može pomoći u rješavanju ključnih izazova s kojima se suočavaju ruralna područja EU-a: depopulacije, starenje stanovništva, nedostatak generacijske obnove, konkurentnost poljoprivredno-prehrambenih sektora, nedostatak usluga.
Potpora ženskom poduzetništvu trebala bi se odvijati, istaknula je Di Federico, kroz treninge, mentorstva, role modele, suradnju, umrežavanje, poboljšanje pristupa osnovnim javnim servisima i uslugama, stvaranje sigurnih i poticajnih okruženja, dizajniranje strategije sa ženama ( ne o njima), redefiniranju pojama “uspjeh” te dopuštenju na neuspjeh.
„Razvijanje, zadržavanje i privlačenje ženskih talenata strateški je prioritet Europske komisije. Kako bi podržao raznoliko i uključivo radno okruženje u Europskoj uniji, njegova predanost rodnoj ravnopravnosti i inkluzivnosti igra ključnu ulogu u unapređenju osnaživanja žena u poslovanju, STEM, politici i svim drugim područjima.
Različitim inicijativama i politikama EU nastoji stvoriti poticajno okruženje koje potiče jednake mogućnosti i promiče različitost. Moramo osnažiti sljedeću generaciju žena, njegujući njihove snove i težnje. Mentorstvo, vodstvo i podrška nezamjenjivi su alati u opremanju mladih djevojaka i žena samopouzdanjem da slijede svoje ambicije.
Ulaganjem u obrazovanje i pružanjem uzora, otključavamo ogroman potencijal budućih žena voditeljica, inovatorica i kreatorica promjena“ – zaključila je konferenciju ispred Europske komisije Andreja Čović Vidović.
Među govornicima koji su dali dragocjen doprinos konferenciji svakako valja istaknuti i Vicky Stroumpou iz grčkog Ministarstva turizma, mr.sc. Helenu Štimac Radin iz Ureda za ravnopravnost spolova Vlade RH, Maria Luisa Esposito, iz Jadransko-jonske euroregije AIE, Helenu Sundblad Schafer iz Europske Komisije, Fabia Pigliapoca iz Jadransko-jonske inicijative AII i Cristianu Carletti iz Odjel za jednake mogućnosti talijanskog Predsjedništvo Vijećem ministara.
Ipak, kad smo već kod brojki: tijekom ove dvodnevne konferencije posvećene položaju žena u Jadransko-jonskoj regiji, a koja je okupila 135 sudionika, prema potpisnoj listi, među kojima je bilo 20 muškaraca koji su svojim dolaskom izrazili interes za navedenu temu. Odnosno, izraženo u postotcima 14,81%.
Dovoljno ili nedovoljno, za podršku potrebnim promjenama, pokazat će vrijeme. Kao što su nam za ovakva događanja potrebi ključni govornici/keynote speakers, jednako tako su nam potrebni i ključni slušatelji/keynote listeners.